Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Drava

Indeks Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

38 odnosi: Aljmaš, Austrija, Čađavica, Baranja, Barča, Bednja (rijeka), Belišće, Crno more, Donji Miholjac, Dravinja, Dravograd, Dunav, Hrvatska, Italija, Koruška (austrijska savezna država), Legrad, Lienz, Mađarska, Mađarski jezik, Maribor, Metar, Mura, Njemački jezik, Ormož, Osijek, Ptuj, Rijeka (vodotok), Ruše, Slavonija, Slovemija, Slovenski jezik, Spittal na Dravi, Srbija, Srednja Europa, Tirol, Varaždin, Villach, Vojvodina.

Aljmaš

Aljmaš je selo u općini Erdut, smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, na obroncima Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 m.

Novi!!: Drava i Aljmaš · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Drava i Austrija · Vidi više »

Čađavica

Čađavica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Čađavica · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya što znači vinska majka, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Drava i Baranja · Vidi više »

Barča

BarčaŽivko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj // Folia onomastica Croatica, br.

Novi!!: Drava i Barča · Vidi više »

Bednja (rijeka)

Bednja je rijeka koja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku i desna pritoka rijeke Drave.

Novi!!: Drava i Bednja (rijeka) · Vidi više »

Belišće

Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Belišće · Vidi više »

Crno more

Karta Crnog mora Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije.

Novi!!: Drava i Crno more · Vidi više »

Donji Miholjac

Donji Miholjac (mađarski: Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Donji Miholjac · Vidi više »

Dravinja

Dravinja je rijeka u Sloveniji, pritoka Drave.

Novi!!: Drava i Dravinja · Vidi više »

Dravograd

Dravograd (dijalekt:Traberk, njemački:Trauberg) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Drava i Dravograd · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Drava i Dunav · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Drava i Hrvatska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Drava i Italija · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna država)

Koruška (njemački: Kärnten, slovenski: Koroška) je pokrajina (savezna država) Republike Austrije.

Novi!!: Drava i Koruška (austrijska savezna država) · Vidi više »

Legrad

Legrad je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Legrad · Vidi više »

Lienz

Pogled na '''Lienz''' sa sjevera Lienz je glavni grad istoimenog okruga austrijske savezne pokrajine Tirol.

Novi!!: Drava i Lienz · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Drava i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Drava i Mađarski jezik · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Drava i Maribor · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Drava i Metar · Vidi više »

Mura

Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Mura · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Drava i Njemački jezik · Vidi više »

Ormož

Ormož (njemački: Friedau, mađarski: Ormosd, prekomurski: Ormošd) je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnoj Sloveniji na rijeci Dravi, na granici sa Hrvatskom.

Novi!!: Drava i Ormož · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Osijek · Vidi više »

Ptuj

Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Drava i Ptuj · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Drava i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Ruše

Ruše (njemački: Maria Rast) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji, nedaleko od granice sa Austrijom.

Novi!!: Drava i Ruše · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Slavonija · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Drava i Slovemija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Drava i Slovenski jezik · Vidi više »

Spittal na Dravi

'''Spittal''', Dvorac Porcia Spittal na Dravi (nje. Spittal an der Drau) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj, te važno urbano i prometno središte u Gornjoj Koruškoj.

Novi!!: Drava i Spittal na Dravi · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Drava i Srbija · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Drava i Srednja Europa · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Drava i Tirol · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave i središte Varaždinske županije.

Novi!!: Drava i Varaždin · Vidi više »

Villach

Villach Villach- pogled sa juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.

Novi!!: Drava i Villach · Vidi više »

Vojvodina

Ovo je članak o pokrajini u današnjoj Srbiji.

Novi!!: Drava i Vojvodina · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »