Brže od pregledniku!
29 odnosi: Đorđi Peruzović, Šibenik, Cetina, Festival zabavne glazbe Split, Hrvatska, Kantautor, Pjevanje, Pop, Sinj, Sinjska alka, Sredozemlje, Tekstopisac, Tereza Kesovija, Vinko Coce, Zabavna glazba, Zorica Kondža, 1951., 1980., 1982., 1989., 1992., 1995., 1996., 2002., 2003., 2006., 2008., 2022., 4. prosinca.
Đorđi Peruzović
Đorđi Peruzović (Šibenik, 4. ožujka 1940.) hrvatski je pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: Dražen Žanko i Đorđi Peruzović · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Dražen Žanko i Šibenik · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Dražen Žanko i Cetina · Vidi više »
Festival zabavne glazbe Split
Festival zabavne glazbe Split ili jednostavnije Splitski festival jedan je od najpopularnijih festivala lakih nota u Hrvata, koji se već 57 godina održava svakog ljeta u Splitu.
Novi!!: Dražen Žanko i Festival zabavne glazbe Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dražen Žanko i Hrvatska · Vidi više »
Kantautor
Kantautor (tal. cantautore) je ujedno autor glazbe, teksta i izvođač.
Novi!!: Dražen Žanko i Kantautor · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Dražen Žanko i Pjevanje · Vidi više »
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Novi!!: Dražen Žanko i Pop · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Dražen Žanko i Sinj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Dražen Žanko i Sinjska alka · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Dražen Žanko i Sredozemlje · Vidi više »
Tekstopisac
Tekstopisac je osoba, koja surađuje sa skladateljem i na osnovi harmonije napiše stihove, koji se uklapaju u glazbenu strukturu.
Novi!!: Dražen Žanko i Tekstopisac · Vidi više »
Tereza Kesovija
Tereza Kesovija (Dubrovnik, 3. listopada 1938.) hrvatska je pjevačica.
Novi!!: Dražen Žanko i Tereza Kesovija · Vidi više »
Vinko Coce
Vinko Coce (Trogir, 22. prosinca 1954. − Split, 26. listopada 2013.) bio je hrvatski pjevač, tenor.
Novi!!: Dražen Žanko i Vinko Coce · Vidi više »
Zabavna glazba
Zabavna glazba (engl. light music, popular music; njem. leichte Musik, Unterhaltungsmusik, U-Musik; fr. musique légère; tal. musica leggera)N.
Novi!!: Dražen Žanko i Zabavna glazba · Vidi više »
Zorica Kondža
Zorica Kondža (Split, 25. lipnja 1960.) hrvatska je pjevačica zabavne glazbe.
Novi!!: Dražen Žanko i Zorica Kondža · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Žanko i 1951. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Žanko i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Žanko i 1982. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Žanko i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dražen Žanko i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Žanko i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Žanko i 1996. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Dražen Žanko i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dražen Žanko i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Dražen Žanko i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Dražen Žanko i 2008. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dražen Žanko i 2022. · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Dražen Žanko i 4. prosinca · Vidi više »
