Brže od pregledniku!
23 odnosi: Alat, Bijeli svib, Biljke, Bolest, Carl Linné, Crveni drijen, Drijen, Drjenolike, Drjenovke, Dvosupnice, Euroazija, Hrast, Hrvatska, Japan, Japanski drijen, Kina, Korejski poluotok, Latinski jezik, Rog, Sjeverna Amerika, Svib, Tisa, Vaskularne biljke.
Alat
Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.
Novi!!: Drijen i Alat · Vidi više »
Bijeli svib
Bijeli svib (bijeli drijen, bijela svibovina, tatarski svib; lat. Cornus alba), listopadni grm iz porodice drjenovki ili svibovina rasprostranjen u srednjoj Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi.
Novi!!: Drijen i Bijeli svib · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Drijen i Biljke · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Drijen i Bolest · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Drijen i Carl Linné · Vidi više »
Crveni drijen
Crveni drijen (tvrdi drijen, drijenak, lat. Cornus mas) listopadni je grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom.
Novi!!: Drijen i Crveni drijen · Vidi više »
Drijen
Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.
Novi!!: Drijen i Drijen · Vidi više »
Drjenolike
Drjenolike (lat. Cornales), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu ime dolazi po rodu pulugrmova i drveća, Cornus (drijen) (četiri vrste rastu u Hrvatskoj), koje svoje ime daje i porodici drjenovki, nazivana i svibovine ili svibovače (Cornaceae).
Novi!!: Drijen i Drjenolike · Vidi više »
Drjenovke
Drjenovke (lat. Cornaceae), porodica dvosupnica iz reda drjenolike (Cornales), koja ime dobiva po rodu drijen (Cornus), kojemu pripada pedesetak priznatih vrsta.
Novi!!: Drijen i Drjenovke · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Drijen i Dvosupnice · Vidi više »
Euroazija
zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.
Novi!!: Drijen i Euroazija · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Drijen i Hrast · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Drijen i Hrvatska · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Drijen i Japan · Vidi više »
Japanski drijen
Japanski drijen (lat. Cornus kousa), odnosno Kousa drijen, listopadni je grm, odnosno manje stablo koje raste u Kini, Japanu i Koreji.
Novi!!: Drijen i Japanski drijen · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Drijen i Kina · Vidi više »
Korejski poluotok
thumb Korejski poluotok je poluotok u istočnoj Aziji.
Novi!!: Drijen i Korejski poluotok · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Drijen i Latinski jezik · Vidi više »
Rog
Koza s neobičnim rogovima Rogovima se nazivaju izrasline na glavi bovida (Bovidae) – jedne porodice iz grupe preživača – i kod nosoroga, a građeni su od keratina.
Novi!!: Drijen i Rog · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Drijen i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Svib
''Cornus sanguinea'' Svib (svibovina, crni svib, drijen svib, svib drijen; lat. Cornus sanguinea) veći je listopadni razgranati grm koji naraste i do 6 m. Raste na većem dijelu Europe i zapadnoj Aziji, obično na rubovima šuma, jer voli topla, sunčana ili polusjenovita mjesta.
Novi!!: Drijen i Svib · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Drijen i Tisa · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Drijen i Vaskularne biljke · Vidi više »
