Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Druga proleterska divizija NOVJ-a

Indeks Druga proleterska divizija NOVJ-a

Druga proleterska divizija NOVJ-a formirana je u Tičevu 1. studenoga 1942. od Druge proleterske udarne brigade, Četvrte proleterske crnogorkse udarne brigade i Druge dalmatinske udarne brigade.

50 odnosi: Čačak, Četnici, Bitka na Neretvi, Bitka na Sutjesci, Bosanska krajina, Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Delta Neretve, Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a, Duvno, Foča, Garnizon, Hrvatska, Imotski, Kalinovik, Knin, Kraljevina Italija, Kraljevo, Kruševac, Livno, Ljubo Vučković, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nevesinje, Operacija Kugelblitz, Orden narodnog heroja, Peko Dapčević, Pješaštvo, Sandžak, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Sutjeska, Uskoplje, Ustaše, Vojna enciklopedija, Wehrmacht, Zapadna Morava, Zelengora, 1. rujna, 1. studenoga, 10. veljače, 13. SS oružana gorska divizija "Handschar", 15. ožujka, 16. studenoga, 1942., 1943., 1944., 1945., 20. svibnja, 27. siječnja.

Čačak

Čačak (srp. ćir. Чачак) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Čačak · Vidi više »

Četnici

Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Četnici · Vidi više »

Bitka na Neretvi

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Bitka na Neretvi · Vidi više »

Bitka na Sutjesci

Bitka na Sutjesci, ili Operacija Schwarz (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. bila je zajednički napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Bitka na Sutjesci · Vidi više »

Bosanska krajina

Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Bosanska krajina · Vidi više »

Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Bosansko Grahovo · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Crna Gora · Vidi više »

Delta Neretve

Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Delta Neretve · Vidi više »

Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a

Borci Druge dalmatinske u oslobođenom Dubrovniku, listopad 1944. Druga dalmatinska proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada NOVJ-a je formirana 3. listopada 1942. u selu Uništima, kod Bosanskog Grahova.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a · Vidi više »

Duvno

Duvno je kraj u Hercegbosanskoj županiji u BiH, uokolo Duvanjskog polja.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Duvno · Vidi više »

Foča

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Foča · Vidi više »

Garnizon

Garnizon (od francuske riječi: garnir, što znači opskrbiti, opremiti, mislilo se posadu) predstavlja zajednički naziv za sve vojne jedinice smještene na određenom području, s ciljem da ga brane od potencijalnog neprijatelja.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Garnizon · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Hrvatska · Vidi više »

Imotski

Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Imotski · Vidi više »

Kalinovik

Panorama Kalinovika Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i gradić koji se nalazi 40 kilometara južno od Sarajeva, a graniči s općinama Foča, Foča-Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko, te Trnovo (RS) i Trnovo (FBiH).

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Kalinovik · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Knin · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevo

Kraljevo, grad na tri rijeke, Ibru, Zapadnoj Moravi i Ribnici, u središnjem dijelu Srbije, prema posljednjem popisu pučanstva iz 2011. godine, imalo je 64.175 stanovnika, dok je istoimena općina Kraljevo imala 124.554 stanovnika.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Kraljevo · Vidi više »

Kruševac

Kruševac (Крушевац) je grad u središnjoj Srbiji, i sjedište je Rasinskog okruga.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Kruševac · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Livno · Vidi više »

Ljubo Vučković

Ljubo Vučković, na crnogor. ćiril. Љубо Вучковић (1915. — 1976.), crnogorski general-pukovnik, od 29. travnja 1955. do 16. lipnja 1961. bio je načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Ljubo Vučković · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Nevesinje

Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Nevesinje · Vidi više »

Operacija Kugelblitz

Operacija Kugelblitz (hrv. 'kuglasta munja', poznata i kao Limsko-drinska operacija) bila je velika zimska protupartizanska operacija koju su izvršile njemačke snage u prosincu 1943.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Operacija Kugelblitz · Vidi više »

Orden narodnog heroja

Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Orden narodnog heroja · Vidi više »

Peko Dapčević

Petar "Peko" Dapčević (Ljubotinj, kraj Cetinja 25. lipnja 1913. — 1999.) je bio čuveni partizanski vojskovođa iz Drugog svjetskog rata, zapovjednik Druge proleterske divizije.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Peko Dapčević · Vidi više »

Pješaštvo

Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Pješaštvo · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Sandžak · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Srbija · Vidi više »

Sutjeska

Sutjeska (Sućeska) je rijeka u istočnoj Hercegovini, BiH.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Sutjeska · Vidi više »

Uskoplje

Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Uskoplje · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Ustaše · Vidi više »

Vojna enciklopedija

Vojna enciklopedija je vojno djelo koje je nastalo u SFRJ i objavljivano u dva navrata, od 1958. do 1969. i 1970. do 1976. (kasnije izdanje je ponovo tiskano 1985.).

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Vojna enciklopedija · Vidi više »

Wehrmacht

Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Wehrmacht · Vidi više »

Zapadna Morava

Zapadna Morava je rijeka u središnjoj Srbiji duga 308 km.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Zapadna Morava · Vidi više »

Zelengora

Zelengora je planina u sjeveroistočnoj Hercegovini, BiH, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i Zelengora · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 1. rujna · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 1. studenoga · Vidi više »

10. veljače

10.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 10. veljače · Vidi više »

13. SS oružana gorska divizija "Handschar"

13.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 13. SS oružana gorska divizija "Handschar" · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 15. ožujka · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 16. studenoga · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 1945. · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 20. svibnja · Vidi više »

27. siječnja

27.

Novi!!: Druga proleterska divizija NOVJ-a i 27. siječnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »