Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Drugi balkanski rat

Indeks Drugi balkanski rat

Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.

63 odnosi: Albanija, Atena (grad), Austro-Ugarska, Štip, Balkan, Balkanski ratovi, Balkanski savez, Belasica, Bregalnica, Bugarska, Bukurešt, Carigrad, Crna Gora, Dunav, Edirne, Egejsko more, Enver-paša, Grčka, Janko Vukotić, Kosovo, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Grčka, Kraljevina Rumunjska, Kraljevina Srbija, London, Osmansko Carstvo, Pirot, Prvi balkanski rat, Rumunjska, Rusija, Sandžak, Sjeverna Makedonija, Sofija, Solun, Srbija, Timok, Turska, Vardar, 10. kolovoza, 10. srpnja, 11. srpnja, 13. srpnja, 14. ožujka, 14. rujna, 16. svibnja, 1912., 1913., 1914., 2. srpnja, 20. lipnja, ..., 22. srpnja, 24. rujna, 25. srpnja, 29. lipnja, 3. srpnja, 30. lipnja, 30. svibnja, 31. srpnja, 4. srpnja, 5. srpnja, 7. srpnja, 8. srpnja, 9. srpnja. Proširite indeks (13 više) »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Albanija · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Atena (grad) · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Austro-Ugarska · Vidi više »

Štip

Štip (makedonski: Штип) najveći je grad na istoku Sjeverne Makedonije i sjedište je istoimene općine.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Štip · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Balkan · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Balkanski ratovi · Vidi više »

Balkanski savez

Balkanski savez formiran je 1912. godine za vrijeme Balkanskih ratova.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Balkanski savez · Vidi više »

Belasica

Belasica (makedonski i bugarski: Беласица, grčki: Μπέλες / Beles ili Κερκίνη / Kerkini, antički naziv planine) је planina na tromeđi, između Republike Mekedonije, Grčke i Bugarske.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Belasica · Vidi više »

Bregalnica

Bregalnica (makedonski: Брегалница) je druga po veličini rijeka u Sjevernoj Makedoniji.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Bregalnica · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Bugarska · Vidi više »

Bukurešt

Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Bukurešt · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Carigrad · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Crna Gora · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Dunav · Vidi više »

Edirne

Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).

Novi!!: Drugi balkanski rat i Edirne · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Egejsko more · Vidi više »

Enver-paša

Ismail Enver-paša (1881. – 1922.) bio je osmanski general i političar.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Enver-paša · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Grčka · Vidi više »

Janko Vukotić

Janko Vukotić (na crnogor. ćiril. Јанко Вукотић; Čevo, 18. veljače 1866. – Beograd, 4. veljače 1927.), crnogorski vojskovođa, serdar, od 1918. pripadnik Vojske Kraljevine SHS.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Janko Vukotić · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Kosovo · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Kraljevina Grčka

Kraljevina Grčka (grčki: Βασίλειον τῆς Ἑλλάδος, Vasílion tis Elládos) bila je monarhija koju su ustanovile velike sile (Velika Britanija, Francuska i Rusko Carstvo) 1832. na osnovi zaključaka Londonske konferencije 1832. Međunarodno priznanje stekla je na osnovi Mira iz Konstantinopolisa 1832., kojim je također potvrđena njena potpuna neovisnost od Osmanskog carstva.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Kraljevina Grčka · Vidi više »

Kraljevina Rumunjska

Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Kraljevina Rumunjska · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Kraljevina Srbija · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Drugi balkanski rat i London · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pirot

Pirot (srp. ćir. Пирот) je grad jugoistočnoj Srbiji, u blizini granice s Bugarskom.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Pirot · Vidi više »

Prvi balkanski rat

Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Prvi balkanski rat · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Rusija · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Sandžak · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Sofija · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Solun · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Srbija · Vidi više »

Timok

---- Тimok је rijeka u Istočnoj Srbiji i Bugarskoj.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Timok · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Drugi balkanski rat i Turska · Vidi više »

Vardar

Vardar (makedonski Вардар, grčki Αξιός – Axios, latinski Axius) je najveća rijeka Republike Sjeverne Makedonije i jedna od većih na Balkanu.

Novi!!: Drugi balkanski rat i Vardar · Vidi više »

10. kolovoza

10.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 10. kolovoza · Vidi više »

10. srpnja

10.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 10. srpnja · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 11. srpnja · Vidi više »

13. srpnja

13.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 13. srpnja · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 14. ožujka · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 14. rujna · Vidi više »

16. svibnja

16.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 16. svibnja · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 1914. · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 2. srpnja · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 20. lipnja · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 22. srpnja · Vidi više »

24. rujna

24.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 24. rujna · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 25. srpnja · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 29. lipnja · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 3. srpnja · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 30. lipnja · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 30. svibnja · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 31. srpnja · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 4. srpnja · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 5. srpnja · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 7. srpnja · Vidi više »

8. srpnja

8.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 8. srpnja · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: Drugi balkanski rat i 9. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Drugi Balkanski rat.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »