Brže od pregledniku!
55 odnosi: Admiral, Aerobik, Aktivizam, Austrougarska ratna mornarica, Bend, Benito Mussolini, Biljar, Bošnjaci, Borilačke vještine, Danci, Diskriminacija, Domovinski rat, GNU, Hans Birch Dahlerup, Homofobija, Hrvatska, Invalidnost, Joga, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenska ratna mornarica, Kamp, Karate, Kultura, Linux, Mađari, Makedonci, Manifest, Manjina, Monteparadiso festival, Nacionalizam, Nasilje, Pula, Ritmička gimnastika, Romi, Seksizam, Slobodna programska podrška, Squattersko naselje, Srbi, Udruga, Umjetnost, Vojarna, Zelena Istra, 1849., 1866., 1870., 1918., 1938., 1945., 1947., 1972., ..., 1973., 1990., 1991., 1997., 1998.. Proširite indeks (5 više) »
Admiral
Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Admiral · Vidi više »
Aerobik
Step aerobik Aerobik je vrsta treninga koja kombinira ritmičke aerobne vježbe s istezanjem i vježbama snage.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Aerobik · Vidi više »
Aktivizam
Aktivizam (iz lat. activus.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Aktivizam · Vidi više »
Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Austrougarska ratna mornarica · Vidi više »
Bend
Beach Boysi na Ed Sullivan Showu Bend ili izvorno band označava glazbeni sastav koji izvodi neke od žanrova zabavne glazbe, pod kojima se najčešće podrazumijevaju pop, rock ili heavy metal.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Bend · Vidi više »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Benito Mussolini · Vidi više »
Biljar
Početno razbijanje kugli u osmici. Biljar ili bilijar opsežan je pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke) i određen broj kugli.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Biljar · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Bošnjaci · Vidi više »
Borilačke vještine
Boks Kendo Aikido Borilačke vještine, eng. martial arts, je sustav tradicija i vježbi čija je izvorna namjena bila priprema tijela i uma za borbu.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Borilačke vještine · Vidi više »
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Danci · Vidi više »
Diskriminacija
Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Diskriminacija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Domovinski rat · Vidi više »
GNU
GNU-ova maskota GNU je Unixu sličan računalni operacijski sustav koji se potpuno sastoji od slobodnog softvera i ne sadrži Unixov kôd.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i GNU · Vidi više »
Hans Birch Dahlerup
Hans Birch Freiherr Dahlerup (Hillerød, 25. kolovoza 1790. – Kopenhagen, 26. rujna 1872.), časnik Danske ratne mornarice, viceadmiral Austrijske ratne mornarice.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Hans Birch Dahlerup · Vidi više »
Homofobija
Homofobija (od grč. homós što znači isti, jednako i phóbos što znači strah) je termin koji označuje različite negativne stavove i osjećaje prema homoseksualnim osobama i osobama koje su percipirane kao homoseksualne, a što uključuje strah, averziju, predrasude, mržnju i slično.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Homofobija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Hrvatska · Vidi više »
Invalidnost
međunarodni simbol invalidnosti Vinkovaca Invalidnost je fizički ili mentalni nedostatak koji ograničava osobu u jednoj životnoj aktivnosti ili više njih.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Invalidnost · Vidi više »
Joga
Joga (Sanskrt: योग joga, IPA:; u značenju „sprega”, „stega”, prema yuj: „ujarmiti”, „spregnuti”) označava sustavan pristup duhovnim vježbama unutar Indijskih i religijskih tradicija u njenoj sferi utjecaja.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Joga · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jugoslavenska ratna mornarica
Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »
Kamp
Izgled tipičnog autokampa Kamp (engleski: campsite, njemački: campingplatz, od latinskog campus.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Kamp · Vidi više »
Karate
Karate (jap. 空手), japanska borilačka vještina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Karate · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Kultura · Vidi više »
Linux
Tux - maskota LinuxaLinux je ime za jezgru (engl. kernel) računalnog operacijskog sustava sličnog Unixu, ali najčešće i za cijeli operacijski sustav utemeljen na toj jezgri.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Linux · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Mađari · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Makedonci · Vidi više »
Manifest
njemačkome jeziku. Manifest (latinski: manifestus – proglas) je tekst koji objavljuje osnovna načela književnoga stvaranja neke nove grupe pisaca, obično radikalnije, suprotstavljena vladajućim književnim konvencijama i oštrije intonirana.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Manifest · Vidi više »
Manjina
narodnoj nošnji. Manjina je pojam koji se odnosi na skupinu, odnosno pripadnike skupine, koji su znatno malobrojniji od dominantnih skupina u zajednici ili imaju manju moć i utjecaj.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Manjina · Vidi više »
Monteparadiso festival
Monteparadiso 1993. Po nekima pravi početak Monteparadiso Festivala Monteparadiso festival, jedan od najdugovječnijih hardcore punk festivala koji je Pulu doveo u središte europskih supkulturnih događanja.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Monteparadiso festival · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Nacionalizam · Vidi više »
Nasilje
Antisemitski neredi 1819. u Frankfurtu Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Nasilje · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Pula · Vidi više »
Ritmička gimnastika
Ritmička gimnastika grupna vježba Ritmička gimnastika je sport u kojem pojedinačne natjecateljice ili grupe od pet ili više natjecateljica izvode gimnastičke točke trajanja 75 od 90 sekundi (odnosno 135 do 150 sekundi, kod grupnih nastupa) uz glazbenu pratnju, na gimnastičkom tepihu dimenzija 13 x 13 metara.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Ritmička gimnastika · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Romi · Vidi više »
Seksizam
Seksizam je naziv za ideologiju koja polazi od postavke da se fizičke i mentalne razlike među spolovima moraju reflektirati na različiti položaj rodova u društvu.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Seksizam · Vidi više »
Slobodna programska podrška
Slobodna programska podrška (ili slobodni softver) je softver koji se može koristiti, proučavati i mijenjati bez ograničenja, te presnimavati i distribuirati bez ograničenja odnosno uz ograničenje da se daljnjim korisnicima moraju osigurati ista navedena prava, a u nekim slučajevima i da im u tu svrhu proizvođači hardvera moraju dopustiti pristup hardveru i njegovo mijenjanje.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Slobodna programska podrška · Vidi više »
Squattersko naselje
Zauzeta kuća u Stuttgartu Simbol squatterizma Squatter naselja su naselja koja se razviju u napuštenim zgradama razvijenih zemalja ili od raznog otpadnog materijala (dasaka, kartona, lima...) koja nastaju nekontroliranom gradnjom najčešće na rubovima velikih gradova nerazvijenih zemalja, kao posljedica prevelikog doseljavana ruralnog, niskokvalificiranog ili nekvalificiranog stanovništva u gradove, u potrazi za boljim životom.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Squattersko naselje · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Srbi · Vidi više »
Udruga
Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Udruga · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Umjetnost · Vidi više »
Vojarna
Vojarna je vojni ili policijski sustav zgrada ili pojedinačna zgrada, u kojem su smješteni vojnici ili vojni policajci.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Vojarna · Vidi više »
Zelena Istra
Zelena Istra (tal. Istria verde) je nevladina i neprofitna javna udruga za zaštitu okoliša, osnovana 1995. u Puli.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i Zelena Istra · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1849. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1866. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1870. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1918. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1938. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1947. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1973. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1991. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Društveni centar Karlo Rojc u Puli i 1998. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kulturni centar Karlo Rojc, Kulturni centar Karlo Rojc u Puli.
