Brže od pregledniku!
19 odnosi: Agneza Szabo, Ante Sekulić, Arhivski vjesnik, Đuro Kokša, Historiografija, Hrčak (portal), Hrvatska, Josip Bozanić, Josip Kolanović, Lelja Dobronić, Mijo Korade, Miroslav Martinjak, Stjepan Kožul, Stjepan Razum, Tkalčić (časopis), Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, 1996., 23. svibnja.
Agneza Szabo
Agneza Szabo (Rezovac, 28. listopada 1938.), hrvatska je povjesničarka.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Agneza Szabo · Vidi više »
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Ante Sekulić · Vidi više »
Arhivski vjesnik
Arhivski vjesnik godišnjak je Hrvatskog državnog arhiva.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Arhivski vjesnik · Vidi više »
Đuro Kokša
Klovićevim dvorima. Mons.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Đuro Kokša · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Historiografija · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Hrvatska · Vidi više »
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Josip Bozanić · Vidi više »
Josip Kolanović
Josip Kolanović (Zadar, 6. ožujka 1938. – Zadar, 7. Svibnja 2020), hrvatski je arhivist i povjesničar.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Josip Kolanović · Vidi više »
Lelja Dobronić
Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. – Zagreb, 19. prosinca 2006.) bila je hrvatska povjesničarka umjetnosti.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Lelja Dobronić · Vidi više »
Mijo Korade
Mijo Korade (Delkovec, 11. rujna 1947. – Zagreb, 1. studenoga 2020.) bio je hrvatski povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Mijo Korade · Vidi više »
Miroslav Martinjak
Miroslav Martinjak (Gornja Voća, 4. kolovoza 1951.), hrvatski orguljaš, liturgičar, muzikolog, sveučilišni profesor i regens chori zagrebačke katedrale.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Miroslav Martinjak · Vidi više »
Stjepan Kožul
Stjepan Kožul (Dautan kraj Bjelovara, 1947.) - hrvatski katolički svećenik, doktor teologije, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog i arhiđakon Remetsko-sesvetskoga arhiđakonata te prije arhiđakon Bjelovarsko-kalničkoga arhiđakonata, pisac o temama iz crkvene povijesti i umjetnosti, član raznih odbora, vijeća i povjerenstava Zagrebačke nadbiskupije Rođen je u Dautanu kraj Bjelovara 1947.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Stjepan Kožul · Vidi više »
Stjepan Razum
Stjepan Razum (Konščica kod Samobora, 16. prosinca 1960.), hrvatski je katolički svećenik i povjesničar.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Stjepan Razum · Vidi više »
Tkalčić (časopis)
Tkalčić - godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije je časopis Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić".
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Tkalčić (časopis) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i 1996. · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić i 23. svibnja · Vidi više »
