Brže od pregledniku!
10 odnosi: Bobovišća, Brač, Državna cesta D113, Državne ceste u Hrvatskoj, Hrvatska, Ložišća, Milna (općina), Mirca, Supetar, Sutivan.
Bobovišća
Bobovišća su mjesto na zapadnom dijelu otoka Brača.
Novi!!: Državna cesta D114 i Bobovišća · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Državna cesta D114 i Brač · Vidi više »
Državna cesta D113
D113 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D114 i Državna cesta D113 · Vidi više »
Državne ceste u Hrvatskoj
Državna cesta jest javna cesta koja povezuje cjelokupno državno područje Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
Novi!!: Državna cesta D114 i Državne ceste u Hrvatskoj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Državna cesta D114 i Hrvatska · Vidi više »
Ložišća
Ložišća su mjesto na otoku Braču, u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D114 i Ložišća · Vidi više »
Milna (općina)
Pogled sa sjevernog ruba naselja Milna je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.
Novi!!: Državna cesta D114 i Milna (općina) · Vidi više »
Mirca
Mirca su naselje u sastavu Grada Supetra, na otoku Braču, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D114 i Mirca · Vidi više »
Supetar
Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.
Novi!!: Državna cesta D114 i Supetar · Vidi više »
Sutivan
Sutivan je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D114 i Sutivan · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
D114.
