24 odnosi: Čakovec, Bosanci (Bosiljevo), Breznički Hum, Delnice, Državne ceste u Hrvatskoj, Duga Resa, Goričan, Hrvatska, Jastrebarsko, Karlovac, Komin (Sveti Ivan Zelina), Lučko, Mađarska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Narodne novine, Nedelišće, Novi Marof, Orehovica (Rijeka), Popovec, Rijeka, Soblinec, Varaždin, Vrbovsko, Zagreb.
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Državna cesta D3 i Čakovec · Vidi više »
Bosanci (Bosiljevo)
Bosanci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Bosiljevo, Karlovačka županija.
Novi!!: Državna cesta D3 i Bosanci (Bosiljevo) · Vidi više »
Breznički Hum
Breznički Hum je općina u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D3 i Breznički Hum · Vidi više »
Delnice
Delnice su grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D3 i Delnice · Vidi više »
Državne ceste u Hrvatskoj
Državna cesta jest javna cesta koja povezuje cjelokupno državno područje Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
Novi!!: Državna cesta D3 i Državne ceste u Hrvatskoj · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D3 i Duga Resa · Vidi više »
Goričan
Goričan (mađarski: Muracsány) je općina i naselje u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D3 i Goričan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Državna cesta D3 i Hrvatska · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Državna cesta D3 i Jastrebarsko · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Državna cesta D3 i Karlovac · Vidi više »
Komin (Sveti Ivan Zelina)
Komin je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D3 i Komin (Sveti Ivan Zelina) · Vidi više »
Lučko
Lučko je naselje u sastavu Grada Zagreba, u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad.
Novi!!: Državna cesta D3 i Lučko · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Državna cesta D3 i Mađarska · Vidi više »
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.
Novi!!: Državna cesta D3 i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Državna cesta D3 i Narodne novine · Vidi više »
Nedelišće
Nedelišće (mađarski: Drávavásárhely) naselje i istoimena općina u Hrvatskoj, smještena u Međimurskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D3 i Nedelišće · Vidi više »
Novi Marof
Novi Marof grad je u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D3 i Novi Marof · Vidi više »
Orehovica (Rijeka)
Orehovica, pogled s brda Sveti Križ autoceste A6 Orehovica.
Novi!!: Državna cesta D3 i Orehovica (Rijeka) · Vidi više »
Popovec
Popovec je naselje u sastavu Grada Zagreba.
Novi!!: Državna cesta D3 i Popovec · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Državna cesta D3 i Rijeka · Vidi više »
Soblinec
Soblinec je naselje u sastavu Grada Zagreba.
Novi!!: Državna cesta D3 i Soblinec · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D3 i Varaždin · Vidi više »
Vrbovsko
Vrbovsko je grad u Hrvatskoj, smješten na području Gorskog kotara.
Novi!!: Državna cesta D3 i Vrbovsko · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Državna cesta D3 i Zagreb · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
D3.