Brže od pregledniku!
71 odnosi: Autocesta A1, Autocesta A5, Autoceste u Hrvatskoj, Željeznička pruga Zagreb – Beograd, Županja, Čazma, Babina Greda, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, Brčko, Bregana, Brodsko-posavska županija, Buzin, Daruvar, Državna cesta, Dugo Selo, Garešnica, Granica, GRO Vladimir Gortan, Hrvatska, IKEA, Ilok, Ivanić-Grad, Jakuševec, Jasenovac, Klara Asiška, Križ, Kutina, Lipik, Lipovac, Lučko, Lužani (Oriovac), Moslavina, Nova Gradiška, Novi Zagreb, Novska, Okučani, Orašje, Osijek, Otok Svibovski, Pakrac, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Park prirode Lonjsko polje, Pleternica, Požega, Popovača, Posavina, Samobor, Sarajevo, Sava, ..., Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Slavonija, Slavonski Šamac, Slavonski Brod, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Spačva, Srbija, Sredanci, Sveta Nedelja (Zagrebačka županija), Tovarnik, Velika Gorica, Velika Kopanica, Vinkovci, Vrbanja, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Zagreb, Zagrebačka županija, Zračna luka „Franjo Tuđman”. Proširite indeks (21 više) »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Autocesta A3 i Autocesta A1 · Vidi više »
Autocesta A5
Autocesta A5 ("Slavonska autocesta" ili "Slavonika"), autocesta je na istoku Hrvatske, u Slavoniji, te je dio europskog pravca E73.
Novi!!: Autocesta A3 i Autocesta A5 · Vidi više »
Autoceste u Hrvatskoj
Autocesta A1 blizu čvora Maslenica Autoceste u Hrvatskoj čine mrežu autocesta koje, prema Zakona u cestama, „imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske i omogućavanja tranzitnog prometa”.
Novi!!: Autocesta A3 i Autoceste u Hrvatskoj · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb – Beograd
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša ''Željeznička pruga Zagreb — Beograd'' blizu Vinkovaca) Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je 412 km duga željeznička pruga Jugoslavenskih željeznica od Zagreba GK preko Vinkovaca do Beograda.
Novi!!: Autocesta A3 i Željeznička pruga Zagreb – Beograd · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Autocesta A3 i Županja · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Čazma · Vidi više »
Babina Greda
Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi. Babina Greda je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Babina Greda · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Autocesta A3 i Banja Luka · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Autocesta A3 i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Autocesta A3 i Brčko · Vidi više »
Bregana
Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.
Novi!!: Autocesta A3 i Bregana · Vidi više »
Brodsko-posavska županija
Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).
Novi!!: Autocesta A3 i Brodsko-posavska županija · Vidi više »
Buzin
Hrvatska.
Novi!!: Autocesta A3 i Buzin · Vidi više »
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Autocesta A3 i Daruvar · Vidi više »
Državna cesta
Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
Novi!!: Autocesta A3 i Državna cesta · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Dugo Selo · Vidi više »
Garešnica
Garešnica (mađarski: Gerzence) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Garešnica · Vidi više »
Granica
Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.
Novi!!: Autocesta A3 i Granica · Vidi više »
GRO Vladimir Gortan
GRO Vladimir Gortan je bilo željezničko-građevinsko poduzeće iz Zagreba.
Novi!!: Autocesta A3 i GRO Vladimir Gortan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Autocesta A3 i Hrvatska · Vidi više »
IKEA
IKEA (Ingvar Kamprad Elmtaryd Agunnaryd) je jedan od najvećih svjetskih koncerna koji se bavi prodajom namještaja.
Novi!!: Autocesta A3 i IKEA · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Ilok · Vidi više »
Ivanić-Grad
Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Ivanić-Grad · Vidi više »
Jakuševec
Stambene zgrade u Jakuševcu. Jakuševec je zagrebačko gradsko naselje i mjesni odbor koji se nalazi na južnom dijelu grada.
Novi!!: Autocesta A3 i Jakuševec · Vidi više »
Jasenovac
Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Jasenovac · Vidi više »
Klara Asiška
Sveta Klara Asiška (Assisi, 16. srpnja 1194. – Assisi, 11. kolovoza 1253.), utemeljiteljica franjevačkog reda Sestara klarisa i svetica; kći blažene Ortolane i sestra Agneze Asiške.
Novi!!: Autocesta A3 i Klara Asiška · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Autocesta A3 i Križ · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Kutina · Vidi više »
Lipik
Park u Lipiku Park u Lipiku Ljekovita voda u Lipiku Bolnica u Lipiku Lipik je grad u Hrvatskoj, smješten u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Lipik · Vidi više »
Lipovac
Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Lipovac · Vidi više »
Lučko
Lučko je naselje u sastavu Grada Zagreba, u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad.
Novi!!: Autocesta A3 i Lučko · Vidi više »
Lužani (Oriovac)
Lužani su naselje u općini Oriovac, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Lužani (Oriovac) · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Autocesta A3 i Moslavina · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Nova Gradiška · Vidi više »
Novi Zagreb
Zračna fotografija zapadnog dijela Novog Zagreba Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save.
Novi!!: Autocesta A3 i Novi Zagreb · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Novska · Vidi više »
Okučani
Okučani su općina u Hrvatskoj, u jugozapadnoj Slavoniji, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Okučani · Vidi više »
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Novi!!: Autocesta A3 i Orašje · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Osijek · Vidi više »
Otok Svibovski
Otok Svibovski je naselje u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Otok Svibovski · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Pakrac · Vidi više »
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje
Obuhvaća: Samoborsko gorje i južno prigorje Žumberačkog gorja (Gorjanci - sjeverni, slovenski dio) Površina: 350km2 (većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji) Datum proglašenja parka prirode: 28. svibnja 1999. Sjedište uprave PP Žumberak - Samoborsko gorje: Slani Dol 1, Samobor Nadmorska visina: 180-1178 m Najviši vrh: Sveta Gera - 1178 m (najviši vrh Samoborskog gorja Japetić - 879 m) Geološki sastav: prevladavaju dolomiti trijaske starosti te kredne naslage Vodotoci: 337 izvora, oko 260 vodotoka i nekoliko slapova.
Novi!!: Autocesta A3 i Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje · Vidi više »
Park prirode Lonjsko polje
Aluvijalna poplava, Lonjsko polje Park prirode Lonjsko polje, sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u cijelom dunavskom porječju.
Novi!!: Autocesta A3 i Park prirode Lonjsko polje · Vidi više »
Pleternica
Trg bećarca u središtu grada Pleternice Pleternica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Pleternica · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Autocesta A3 i Požega · Vidi više »
Popovača
Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Autocesta A3 i Popovača · Vidi više »
Posavina
Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.
Novi!!: Autocesta A3 i Posavina · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Autocesta A3 i Samobor · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Autocesta A3 i Sarajevo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Sava · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Autocesta A3 i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Autocesta A3 i Sisak · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Šamac
Općinska zgrada Slavonski Šamac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Slavonski Šamac · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Autocesta A3 i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Autocesta A3 i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Autocesta A3 i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Spačva
Spačva je rijeka koja se nalazi u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Spačva · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Autocesta A3 i Srbija · Vidi više »
Sredanci
Sredanci je mjesto u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Sredanci · Vidi više »
Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)
Povijesni grb, u upotrebi do 2013. godinehttp://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-zg1.html#hr-zg-sn99 Sveta Nedjelja, oko 1999. – 2013., zeljko-heimer-fame.from.hr, pristupljeno 4. rujna 2020. Sveta Nedelja je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Sveta Nedelja (Zagrebačka županija) · Vidi više »
Tovarnik
Tovarnik je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Tovarnik · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Autocesta A3 i Velika Gorica · Vidi više »
Velika Kopanica
Velika Kopanica je općina u Hrvatskoj, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Autocesta A3 i Velika Kopanica · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Vinkovci · Vidi više »
Vrbanja
Vrbanja je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Vrbanja · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Autocesta A3 i Vukovar · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Autocesta A3 i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Autocesta A3 i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Zagrebačka županija · Vidi više »
Zračna luka „Franjo Tuđman”
Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Autocesta A3 i Zračna luka „Franjo Tuđman” · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Autocesta A3 (Hrvatska), D4, Državna cesta D4.
