Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Državna cesta D58

Indeks Državna cesta D58

D58 je državna cesta u Hrvatskoj.

18 odnosi: Autocesta A1, Šibenik, Boraja, Boraja (Šibenik), Dalmacija, Državna cesta D531, Državna cesta D8, Državne ceste u Hrvatskoj, Hrvatska, Ljubitovica, Perković, Prapatnica, Primošten, Rogoznica, Seget Donji, Split, Trogir, Vrpolje (Šibenik).

Autocesta A1

Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.

Novi!!: Državna cesta D58 i Autocesta A1 · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Državna cesta D58 i Šibenik · Vidi više »

Boraja

* Boraja (planina).

Novi!!: Državna cesta D58 i Boraja · Vidi više »

Boraja (Šibenik)

Boraja je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Državna cesta D58 i Boraja (Šibenik) · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Državna cesta D58 i Dalmacija · Vidi više »

Državna cesta D531

D531 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Državna cesta D58 i Državna cesta D531 · Vidi više »

Državna cesta D8

D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.

Novi!!: Državna cesta D58 i Državna cesta D8 · Vidi više »

Državne ceste u Hrvatskoj

Državna cesta jest javna cesta koja povezuje cjelokupno državno područje Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.

Novi!!: Državna cesta D58 i Državne ceste u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Državna cesta D58 i Hrvatska · Vidi više »

Ljubitovica

Ljubitovica je naselje u općini Seget, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Državna cesta D58 i Ljubitovica · Vidi više »

Perković

Perković je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, a administrativno pripada gradu Šibeniku.

Novi!!: Državna cesta D58 i Perković · Vidi više »

Prapatnica

Prapatnica je naselje u općini Seget, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Državna cesta D58 i Prapatnica · Vidi više »

Primošten

Suton u Primoštenu. Lučica, pogled s groblja. kip Gospe od Loreta kod Primoštena Primošten je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Državna cesta D58 i Primošten · Vidi više »

Rogoznica

Rogoznica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Državna cesta D58 i Rogoznica · Vidi više »

Seget Donji

Bez opisa.

Novi!!: Državna cesta D58 i Seget Donji · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Državna cesta D58 i Split · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Državna cesta D58 i Trogir · Vidi više »

Vrpolje (Šibenik)

Vrpolje je mjesto 10 km udaljeno od središta Šibenika.

Novi!!: Državna cesta D58 i Vrpolje (Šibenik) · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

D58.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »