Brže od pregledniku!
144 odnosi: Albanci, Albanija, Apatin, Aranđelovac (općina), Arilje, Avala, Đakovica, Đeravica, Šabac, Čačak, Ćuprija, Bačka Palanka, Bar (grad), Bečej, Beograd, Bošnjaci, Bojana, Bor (grad), Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Crnogorci, Demokratska opozicija Srbije, Dobrica Ćosić, Drina, Dunav, Euro, Europa, Europska komisija, Europski pravac E75, Gnjilane, Gornji Milanovac, Grčka, Hej, Slaveni, Hrvati, Hrvatska, Inđija, Istok, Jagodina, Jastrebac, Jugoslaveni, Kikinda, Knjaževac, Kopaonik, Kosovo, Kosovo i Metohija, Kosovska Mitrovica, Kotlina, Kragujevac, Kraljevo, ..., Kruševac, Krupanj, Kuršumlija, Lapovo, Leskovac, Ljubovija, Loznica, Mađari, Mađarska, Mala Azija, Mali Zvornik, Međunarodni monetarni fond, Morača, Morava (Srbija), Nacionalni park Đerdap, NATO, Negotin, Niš, Nova Varoš, Novi Pazar, Novi Sad, Obrenovac, Pančevo, Paraćin, Peć, Pirot, Požarevac, Požega (Srbija), Podgorica, Priština, Prijepolje, Prokletije, Prokuplje, Raška (općina), Rat na Kosovu, Referendum, Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006., Republika Crna Gora (1992. – 2006.), Republika Srbija (1992. – 2006.), Rodopi, Romi, Rudnik, Ruma, Rumunjska, Sava, Savezna Republika Jugoslavija, Sivac, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Skadarsko jezero, Slobodan Milošević, Slovaci, Smederevo, Smederevska Palanka, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sombor, Srbi, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srijemska Mitrovica, Srpski dinar, Stara Pazova, Subotica, Svjetska banka, Timiš, Timok, Tisa, Užice, Ujedinjeni narodi, UNMIK, Uroševac, Valjevo, Vojislav Koštunica, Vojvodina, Vranje, Vršac, Vrnjačka Banja, Zaječar, Zapad, Zrenjanin, .yu, 1. studenoga, 1990., 1991., 1999., 2000., 2002., 2003., 2006., 21. svibnja, 3. lipnja, 4. veljače, 5. lipnja, 5. listopada. Proširite indeks (94 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Albanci · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Albanija · Vidi više »
Apatin
Apatin (njemački: Abthausen) je grad u Bačkoj (Vojvodina, Srbija), sjedište istoimene općine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Apatin · Vidi više »
Aranđelovac (općina)
Aranđelovac je općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Aranđelovac (općina) · Vidi više »
Arilje
Arilje (srpski: Ариље) je naselje u jugozapadnom dijelu Srbije, nedaleko od ušća Rzava u Moravicu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Arilje · Vidi više »
Avala
Hrvatska.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Avala · Vidi više »
Đakovica
Đakovica (albanski Gjakovë, turski Yakova) je grad na zapadnom dijelu Kosova.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Đakovica · Vidi više »
Đeravica
Đeravica je drugi najviši vrh planinskog lanca Prokletije i najviši vrh Republike Kosovo s 2 656 mnv.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Đeravica · Vidi više »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Šabac · Vidi više »
Čačak
Čačak (srp. ćir. Чачак) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Čačak · Vidi više »
Ćuprija
Ćuprija (ćirilično Ћуприја) je grad i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Ćuprija · Vidi više »
Bačka Palanka
Bačka Palanka (srp. Бачка Паланка; slovački: Báčska Palanka; mađarski: Bácspalánka; njemački: Plankenburg) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bačka Palanka · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bar (grad) · Vidi više »
Bečej
Bečej (ćir.: Бечеј, mađ: Óbecse, njem: Altbetsche) je grad i središte istoimene općine Bečej u Južnobačkom okrugu u Vojvodini, u Republici Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bečej · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Beograd · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bošnjaci · Vidi više »
Bojana
Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bojana · Vidi više »
Bor (grad)
Bor je grad i općina na istoku Srbije, u Timočkoj krajini.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bor (grad) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Bugarska · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Crnogorci · Vidi više »
Demokratska opozicija Srbije
Demokratska opozicija Srbije (DOS) (osnovana 10. siječnja 2000. godine) je naziv za koaliciju 18 političkih stranaka koje su bile oporba režimu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije, Slobodana Miloševića.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Demokratska opozicija Srbije · Vidi više »
Dobrica Ćosić
Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Dobrica Ćosić · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Drina · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Dunav · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Euro · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Europa · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Europska komisija · Vidi više »
Europski pravac E75
Europski pravac E75 je europska autocesta takozvane A–klase koja spaja krajnji sjever i jug Europe: Norvešku i Kretu (Grčka).
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Europski pravac E75 · Vidi više »
Gnjilane
Gnjilane (srp. Гњилане alb. Gjilani) je grad u istočnom dijelu Kosova.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Gnjilane · Vidi više »
Gornji Milanovac
Gornji Milanovac (ćir.: Горњи Милановац) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Gornji Milanovac · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Grčka · Vidi više »
Hej, Slaveni
Iz početnice, 1944. Hej, Slaveni, himnička pjesma slovačkog književnika Samuela Tomášika koju je pod naslovom Hej, Slováci napisao u Pragu 1834. na slovačkom jeziku; sadašnji naslov je iz 1838.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Hej, Slaveni · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Hrvatska · Vidi više »
Inđija
Inđija (srpski: Инђија) je grad u AP Vojvodina u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Inđija · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Istok · Vidi više »
Jagodina
Jagodina (ćirilično Јагодина) je naselje i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Jagodina · Vidi više »
Jastrebac
Jastrebac je naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Jastrebac · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Jugoslaveni · Vidi više »
Kikinda
Kikinda je grad i općina u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kikinda · Vidi više »
Knjaževac
Knjaževac je grad u istočnoj Srbiji i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Knjaževac · Vidi više »
Kopaonik
Kopaonik Kopaonik (alb. Kopaoniku) je najveći planinski masiv u Srbiji dok se jedan manji dio nalazi na Kosovu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kopaonik · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kosovo · Vidi više »
Kosovo i Metohija
Kosovo i Metohija (alb. Kosova dhe Metohia, srp. Косово и Метохија), skraćeno KiM, Kosmet (srp. Космет) ili jednostavno Kosovo, naziv je za zemljopisno područje koje je prema Ustavu Republike Srbije iz 2006. godine definirano kao autonomna pokrajina Republike Srbije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kosovo i Metohija · Vidi više »
Kosovska Mitrovica
Kosovska Mitrovica (albanski: Mitrovicë ili Mitrovica, odnosno Mitrovicë ë Kosovës, tur. Mitrovice) je grad smješten na sjeveru Kosova.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kosovska Mitrovica · Vidi više »
Kotlina
Ljubljanska kotlina u Sloveniji Kotlina je duboka prostrana dolina strmih strana između brijegova ili planina, zatvorena sa svih strana ili u slučaju dreniranja rijeke, otvorena na dva dijela.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kotlina · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kragujevac · Vidi više »
Kraljevo
Kraljevo, grad na tri rijeke, Ibru, Zapadnoj Moravi i Ribnici, u središnjem dijelu Srbije, prema posljednjem popisu pučanstva iz 2011. godine, imalo je 64.175 stanovnika, dok je istoimena općina Kraljevo imala 124.554 stanovnika.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kraljevo · Vidi više »
Kruševac
Kruševac (Крушевац) je grad u središnjoj Srbiji, i sjedište je Rasinskog okruga.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kruševac · Vidi više »
Krupanj
Krupanj (ćir.: Крупањ) je grad i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Krupanj · Vidi više »
Kuršumlija
Kuršumlija (ćirilično: Куршумлија) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Kuršumlija · Vidi više »
Lapovo
Lapovo (srp.: Лапово) je grad i središte istoimene općine u Šumadijskome okrugu u Središnjoj Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Lapovo · Vidi više »
Leskovac
Leskovac je jedan od najvećih gradova u Srbiji koji je imao 78.030 stanovnika na popisu iz 2002.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Leskovac · Vidi više »
Ljubovija
Ljubovija (ćir.: Љубовија) je grad i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji na granici s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Ljubovija · Vidi više »
Loznica
Loznica je gradić i općina na zapadu Srbije, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Loznica · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Mađarska · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Mala Azija · Vidi više »
Mali Zvornik
Mali Zvornik (ćir.: Мали Зворник) je grad i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Mali Zvornik · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Morača
Morača je rijeka u Crnoj Gori.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Morača · Vidi više »
Morava (Srbija)
Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Morava (Srbija) · Vidi više »
Nacionalni park Đerdap
Đerdapskom jezeru Nacionalni park Đerdap (srpski: Национални парк Ђердап) se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Srbije (općine Golubac, Majdanpek i Kladovo), na samoj granici s Rumunjskom.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Nacionalni park Đerdap · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i NATO · Vidi više »
Negotin
Negotin je gradić u Borskom okrugu, sjeveroistočna Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Negotin · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Niš · Vidi više »
Nova Varoš
Nova Varoš, nastala u 16.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Nova Varoš · Vidi više »
Novi Pazar
Raška u Novom Pazaru Novi Pazar je grad na rijeci Raškoj (pritok Ibra) u jugozapadnoj Srbiji i središte istoimene opštine u Raškom okrugu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Novi Pazar · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Novi Sad · Vidi više »
Obrenovac
Obrenovac (srpski: Обреновац) je gradsko naselje i središte beogradske istoimene općine u Republici Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Obrenovac · Vidi više »
Pančevo
Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Pančevo · Vidi više »
Paraćin
Paraćin je grad u i središte istoimene općine u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Paraćin · Vidi više »
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Peć · Vidi više »
Pirot
Pirot (srp. ćir. Пирот) je grad jugoistočnoj Srbiji, u blizini granice s Bugarskom.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Pirot · Vidi više »
Požarevac
Požarevac (srpski: Пожаревац) je grad u istočnoj Srbiji i administrativni centar Braničevskog okruga.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Požarevac · Vidi više »
Požega (Srbija)
Požega (srp. Пожега), prije zvana i Užička Požega (srp. Ужичка Пожега) je gradsko naselje u općini Požega u Zlatiborskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Požega (Srbija) · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Podgorica · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Priština · Vidi više »
Prijepolje
Prijepolje (srpski: Пријепоље) je grad u jugozapadnoj Srbiji, a administrativno pripada Zlatiborskom okrugu središte je općine Prijepolje.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Prijepolje · Vidi više »
Prokletije
Jezerski Vrh (2694 m) s Karanfila (2480 m) Prokletije ili Albanski Alpi planinski masiv u sjevernoj Albaniji, istočnoj Crnoj Gori i na zapadu Kosova.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Prokletije · Vidi više »
Prokuplje
Prokuplje (ćirilično: Прокупље) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Prokuplje · Vidi više »
Raška (općina)
Općina Raška jedna je od općina u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Raška (općina) · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Rat na Kosovu · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Referendum · Vidi više »
Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.
Crveno su označene općine u kojima se većinski glasalo za neovisnost, a plavo za zajedničku državu Slavlje nakon obnavljanja crnogorske neovisnosti Referendum o neovisnosti Crne Gore održan je 21. svibnja 2006. godine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. · Vidi više »
Republika Crna Gora (1992. – 2006.)
Republika Crna Gora (srp. Република Црна Гора) je bila republika Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2003., i državne zajednice Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006. godine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Republika Crna Gora (1992. – 2006.) · Vidi više »
Republika Srbija (1992. – 2006.)
Republika Srbija je ime koje je imala Srbija od 1992. do 2006., kao sastavni dio Savezne Republike Jugoslavije do 2003., i onda do 2006. godine Državne Zajednice Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Republika Srbija (1992. – 2006.) · Vidi više »
Rodopi
Položaj planinskog masiva Rodopi u Bugarskoj i Grčkoj Rodopi (bugarski: Родопи, grčki: Ροδόπη, turski: Rodop) je ime planinskog masiva u južnoj Europi.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Rodopi · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Romi · Vidi više »
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Rudnik · Vidi više »
Ruma
Ruma - središte grada Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Ruma · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Rumunjska · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Sava · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sivac
Sivac (ćir.: Сивац) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Sivac · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Skadarsko jezero · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Slobodan Milošević · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Slovaci · Vidi više »
Smederevo
Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Smederevo · Vidi više »
Smederevska Palanka
Smederevska Palanka (srpska ćirilica: Смедеревска Паланка) je naselje i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Smederevska Palanka · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Sombor · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Srpski dinar
Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Srpski dinar · Vidi više »
Stara Pazova
Stara Pazova je grad u Srijemu u Vojvodini.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Stara Pazova · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Subotica · Vidi više »
Svjetska banka
Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Svjetska banka · Vidi više »
Timiš
Timiš ili Tamiš (rum.: Timiş) rijeka je koja izvire u Rumunjskoj u sjevernim dijelovima rumunjskih Karpata, protječe kroz Srbiju gdje se nakon 359 km ulijeva u rijeku Dunav.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Timiš · Vidi više »
Timok
---- Тimok је rijeka u Istočnoj Srbiji i Bugarskoj.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Timok · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Tisa · Vidi više »
Užice
Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Užice · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
UNMIK
Zemljovid infrastrukture UNMIK-a na Kosovu. Privremena administrativna misija Ujedinjenih naroda na Kosovu (alb. Misioni i Administratës së Përkohshme të Kombeve të Bashkuara në Kosovë, srp. Привремена административна мисија Уједињенихнација на Косову) ili UNMIK je privremena civilna uprava na Kosovu pod vodstvom Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i UNMIK · Vidi više »
Uroševac
Uroševac (alb. Ferizaj) je grad u jugoističnom dijelu Kosova.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Uroševac · Vidi više »
Valjevo
Valjevo je grad u Srbiji s oko 60.000 stanovnika i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Valjevo · Vidi više »
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Vojislav Koštunica · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Vojvodina · Vidi više »
Vranje
Vranje je grad u južnoj Srbiji središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Vranje · Vidi više »
Vršac
Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Vršac · Vidi više »
Vrnjačka Banja
Vrnjačka Banja je gradić u Srbiji, s 9.912 stanovnika po popisu iz 2002. Najveće su toplice koje se nalaze u Srbiji.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Vrnjačka Banja · Vidi više »
Zaječar
Grb grada Zaječara Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Zaječar · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Zapad · Vidi više »
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i Zrenjanin · Vidi više »
.yu
.yu je bila vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jugoslaviju.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i .yu · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 1. studenoga · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 1991. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 2006. · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 21. svibnja · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 3. lipnja · Vidi više »
4. veljače
4.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 4. veljače · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 5. lipnja · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Srbija i Crna Gora i 5. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Državna Zajednica Srbija i Crna Gora, Državna zajednica SCG, Pokrajine Srbije i Crne Gore, SCG, SiCG.
