35 odnosi: Andrija Artuković, Ban, Biskup, Cetingradska povelja, Cetinski sabor, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Francuska, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivan Milas, Kaptol, Međunarodni ugovor, Monarhija, Nezavisna Država Hrvatska, Odlikovanja, Pečatoslovlje, Petar Krešimir IV., Pravosuđe, Predsjednik Republike Hrvatske, Protonotar, Sjedinjene Američke Države, Srednji vijek, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vjerodajnice, Zakon, 1. veljače, 11. listopada, 1527., 1943., 1945., 1995., 2000., 6. lipnja, 8. svibnja.
Andrija Artuković
Andrija Artuković (Klobuk kraj Ljubuškog, 19. studenoga, prema nekim izvorima 29. studenoga 1899. - Zagreb, 16. siječnja 1988.), hrvatski političar, član Ustaškog pokreta, ministar u vladi.
Novi!!: Državni pečat i Andrija Artuković · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Državni pečat i Ban · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Državni pečat i Biskup · Vidi više »
Cetingradska povelja
Cetingradska povelja, dokument hrvatske državnosti, kojom plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja dana 1.
Novi!!: Državni pečat i Cetingradska povelja · Vidi više »
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Novi!!: Državni pečat i Cetinski sabor · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Državni pečat i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Državni pečat i Francuska · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Državni pečat i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Državni pečat i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Državni pečat i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Milas
Ivan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. – Zmijavci, 29. srpnja 2011.), pravnik i hrvatski političar.
Novi!!: Državni pečat i Ivan Milas · Vidi više »
Kaptol
Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Državni pečat i Kaptol · Vidi više »
Međunarodni ugovor
Ženevske konvencije iz 1864. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dvaju ili više subjekata međunarodnog prava, koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez ozbira na njegov poseban naziv.
Novi!!: Državni pečat i Međunarodni ugovor · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Državni pečat i Monarhija · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Državni pečat i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Odlikovanja
Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Odlikovanja su znak priznanja zajednice za istaknute zasluge.
Novi!!: Državni pečat i Odlikovanja · Vidi više »
Pečatoslovlje
Cetinskoga SaboraPečatoslovlje ili sfragistika (grč. sphragís - pečat, također i sigilografija), pomoćna je povijesna znanost koja proučava pečate, izradu i razvoj pečata i pečatnjaka kao izvora povijesnih podataka.
Novi!!: Državni pečat i Pečatoslovlje · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Državni pečat i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Pravosuđe
vlade, 5. travnja 2017. Pravosuđe je skupni naziv za ukupnost tijela pravnog sustava i njihove djelatnosti.
Novi!!: Državni pečat i Pravosuđe · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Državni pečat i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Protonotar
Protonotar je bio jedan od najviših dužnosnika u Hrvatskoj u vrijeme feudalizma.
Novi!!: Državni pečat i Protonotar · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Državni pečat i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Državni pečat i Srednji vijek · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Državni pečat i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vjerodajnice
Dmitriju Medvjedevu Vjerodajnica (franc. lettre de créance, engl. letter of credence) je formalno pismo šefa države pošiljateljice kojim on predstavlja šefa diplomatske misije šefu države primateljice.
Novi!!: Državni pečat i Vjerodajnice · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Državni pečat i Zakon · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Državni pečat i 1. veljače · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Državni pečat i 11. listopada · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Državni pečat i 1527. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Državni pečat i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Državni pečat i 1945. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Državni pečat i 1995. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Državni pečat i 2000. · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Državni pečat i 6. lipnja · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Državni pečat i 8. svibnja · Vidi više »