Brže od pregledniku!
31 odnosi: Crkva Gospe Snježne u Dubrancu, Hermann Bollé, Hrčak (portal), Hrvatska, Informativna katolička agencija, Kravaršćica, Potres kod Petrinje 2020., Velika Gorica, Vukomeričke gorice, Zagreb, Zagrebačka županija, 1650., 1857., 1869., 1880., 1882., 1884., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 1995., 2001., 2011..
Crkva Gospe Snježne u Dubrancu
Crkva Gospe Snježne je katolička crkva u naselju Dubranec koje je u sastavu grada Velika Gorica i zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Dubranec i Crkva Gospe Snježne u Dubrancu · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Dubranec i Hermann Bollé · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Dubranec i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dubranec i Hrvatska · Vidi više »
Informativna katolička agencija
Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.
Novi!!: Dubranec i Informativna katolička agencija · Vidi više »
Kravaršćica
Kravaršćica ili Kravaščica je rječica u središnjoj Hrvatskoj koja izvire u Vukomeričkim goricama a ulijeva se u srednjem toku u rijeku Kupu.
Novi!!: Dubranec i Kravaršćica · Vidi više »
Potres kod Petrinje 2020.
Potres kod Petrinje 2020., prozvan i Petrinjski potres i Potres na Banovini, magnitude 6,4 MW pogodio je 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje.
Novi!!: Dubranec i Potres kod Petrinje 2020. · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Dubranec i Velika Gorica · Vidi više »
Vukomeričke gorice
Vukomeričke gorice (još nazivane kao Vrhovlje, Vrhovje) nisko su gorje nastalo u neogenu (mlađi tercijar), nekada je to gorje nosilo starohrvatski naziv Gora Pomena.
Novi!!: Dubranec i Vukomeričke gorice · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dubranec i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Dubranec i Zagrebačka županija · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1650. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1857. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1869. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1880. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1884. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1890. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Dubranec i 1900. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1910. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1921. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1931. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 1995. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dubranec i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dubranec i 2011. · Vidi više »
