Brže od pregledniku!
109 odnosi: Adam Mandrović, Alegorija, Alen Šalinović, Antun Dobronić, Đuro Körbler, Barbara Vicković, Božidar Alić, Bog, Branko Gavella, Branko Vodnik, Dalmacija, Dijalog, Dobrota (vrlina), Domovinski rat, Drama, Dužd, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dvanaesterac, Ekonomija, Ena Begović, Fabula, Fantastika, Franjo Kuhar, Franjo Marković, Glazba, Grmljavina, Himan, Hrvatsko narodno kazalište, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Ime, Istina, Italija, Ivan Gundulić, Ivan Zajc, Ivica Kunčević, Ivo Malec, Jadransko more, Jakša Ravlić, Jakov Gotovac, Josip Bach, Judita (Marko Marulić), Kazalište, Kolovoz, Kruno Šarić, Ljepota, Ljubav, Maksimir, Marin Držić, Marko Marulić, ..., Maslina, Mihovil Kombol, Mit, Mitologija, Mletci, More, Nadahnuće, Nezavisnost, Opisivanje, Opravdanje (religija), Osmansko Carstvo, Osmerac (stih), Pastorala, Pavao Pavličić, Petar Selem, Politika, Potres, Prsten, Ptice, Radovan Ruždjak, Religija, Rima, Ruža, Satira, Satiri, Simbol, Sloboda, Stih, Stjepan Miletić, Sudbena vlast, Sveti Blaž, Sveti Marko, Tito Strozzi, Trg svetog Marka, Utopija, Vatra, Vedran Mlikota, Venecija, Zagreb, Zaljubljenost, Zijad Gračić, Zlato, 10. stoljeće, 1628., 17. stoljeće, 1857., 1888., 1895., 1913., 1918., 1920., 1923., 1928., 1933., 1956., 1973., 1974., 1989., 1990-ih. Proširite indeks (59 više) »
Adam Mandrović
Adam Mandrović (Nova Gradiška, 5. studenog 1839. – Zagreb, 1912.), hrvatski glumac i redatelj.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Adam Mandrović · Vidi više »
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Alegorija · Vidi više »
Alen Šalinović
Alen Šalinović (Split, 2. kolovoza 1968.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Alen Šalinović · Vidi više »
Antun Dobronić
mini Antun Dobronić (Jelsa, 2. travnja 1878. – Zagreb, 12. prosinca 1955.), hrvatski skladatelj i glazbeni pisac Učitelj, a nakon dovršenog studija kompozicije u Pragu (1912.) nastavnik glazbe i 1922-40.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Antun Dobronić · Vidi više »
Đuro Körbler
Đuro Körbler (Vrhovac kraj Ozlja, 16. kolovoza 1873. – Zagreb, 4. studenoga 1927.), hrvatski klasični filolog i hrvatski akademik.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Đuro Körbler · Vidi više »
Barbara Vicković
Barbara Vicković (Zadar, 16. veljače 1971.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Barbara Vicković · Vidi više »
Božidar Alić
Božidar Alić (Zagreb, 24. prosinca 1954. – Zagreb, 3. ožujka 2020.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Božidar Alić · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Bog · Vidi više »
Branko Gavella
Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. – Zagreb, 8. travnja 1962.), bio je hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Branko Gavella · Vidi više »
Branko Vodnik
Branko Vodnik (Varaždin, 26. veljače 1879. – Zagreb, 14. lipnja 1926.), bio je hrvatski književnik i književni povjesničar i književni kritičar.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Branko Vodnik · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Dalmacija · Vidi više »
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Dijalog · Vidi više »
Dobrota (vrlina)
William-Adolphe Bouguereau, ''Dobrota'', 1859. William-Adolphe Bouguereau, ''Dobrota'', 1878. Dobrota (latinski: humanitas, charitatis, engleski: kindness) je ljudska vrlina i etička kategorija koja se opisuje kao djelo ili mentalno stanje blagonaklonog ili milosrdnog ponašanja prema drugim ljudima.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Dobrota (vrlina) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Domovinski rat · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Drama · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Dužd · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Dubrovnik · Vidi više »
Dvanaesterac
Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Dvanaesterac · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ekonomija · Vidi više »
Ena Begović
Ena Begović (Trpanj, 8. srpnja 1960. – Brač, 15. kolovoza 2000.) bila je hrvatska kazališna i filmska glumica.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ena Begović · Vidi više »
Fabula
Fabula (lat. fabula.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Fabula · Vidi više »
Fantastika
Fantastika je oblik umjetničkog izražavanja u prvom redu književnosti i slikarstva, za kojeg su značajni elementi natprirodnog i izmišljenog.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Fantastika · Vidi više »
Franjo Kuhar
Franjo Kuhar (Zagreb, 2. srpnja 1963.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Franjo Kuhar · Vidi više »
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Franjo Marković · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Glazba · Vidi više »
Grmljavina
grmljavinske oluje. Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnoga luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka).
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Grmljavina · Vidi više »
Himan
Himan je vrsta pjesme, obično religioznog sadržaja, osobito pisan u svrhu odavanja slave, hvale ili izricanja poklonstva, a najčešće upućen nekom bogu ili značajnom liku neke vjere.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Himan · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište
* Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Hrvatsko narodno kazalište · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ime · Vidi više »
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Istina · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Italija · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ivan Zajc · Vidi više »
Ivica Kunčević
Iviva Kunčević (Bartolovec, 9. travnja 1945. – Dubrovnik, 6. srpnja 2022.) hrvatski kazališni redatelj.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ivica Kunčević · Vidi više »
Ivo Malec
Ivo Malec Ivo Malec (Zagreb, 25. ožujka 1925. – Pariz, 14. kolovoza 2019.), hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i dirigent.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ivo Malec · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Jadransko more · Vidi više »
Jakša Ravlić
Jakša Ravlić (Makarska, 1. listopada 1896. – Zagreb, 21. prosinca 1975.), bio je hrvatski književni i kulturni povjesničar.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Jakša Ravlić · Vidi više »
Jakov Gotovac
Jakov Gotovac (Split, 11. listopada 1895. – Zagreb, 16. listopada 1982.), bio je hrvatski operni dirigent i skladatelj.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Jakov Gotovac · Vidi više »
Josip Bach
Josip Bach (Gospić, 15. veljače 1874. - Zagreb, 6. srpnja 1935.), hrvatski glumac i redatelj Završio je Miletićevu Hrvatsku dramatsku školu i 1898. angažiran kao glumac u HNK.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Josip Bach · Vidi više »
Judita (Marko Marulić)
Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Judita (Marko Marulić) · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Kazalište · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Kolovoz · Vidi više »
Kruno Šarić
*Krunoslav Šarić, hrv.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Kruno Šarić · Vidi više »
Ljepota
Cvijet je primjer prirodne ljepote Ljepota je estetska kategorija koja tradicionalno označava savršenstvo sklada.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ljepota · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ljubav · Vidi više »
Maksimir
Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Maksimir · Vidi više »
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Marin Držić · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Marko Marulić · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Maslina · Vidi više »
Mihovil Kombol
Mihovil Kombol (Niš, 23. rujna 1883. – Zagreb, 9. studenoga 1955.), bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Mihovil Kombol · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Mit · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Mitologija · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Mletci · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i More · Vidi više »
Nadahnuće
Nadahnuće ili inspiracija (lat. inspiratio; in + „spiritus“.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Nadahnuće · Vidi više »
Nezavisnost
Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Nezavisnost · Vidi više »
Opisivanje
Opisivanje ili deskripcija navođenje je svojstava, osobina, odlika i značajki nekoga prostora, živoga bića ili objekta.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Opisivanje · Vidi više »
Opravdanje (religija)
Opravdanje ili pravednost u katoličkoj teologiji pojam "opravdanja" odnosi se na događaj u kojem Bog mijenja ljudska bića iz stanja nepravde i grijeha u stanje pravednosti ili milosti pred Bogom.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Opravdanje (religija) · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Osmerac (stih)
Osmerac je stih od 8 slogova.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Osmerac (stih) · Vidi više »
Pastorala
Pastorala (lat. pastor – pastir; pastoralis - pastirski), u književnosti, vrsta drame idiličnog ugođaja.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Pastorala · Vidi više »
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Pavao Pavličić · Vidi više »
Petar Selem
Petar Selem (Split, 23. svibnja 1936. – 15. lipnja 2015.) bio je hrvatski povjesničar, književnik, egiptolog, kazališni redatelj, kazališni kritičar (pisao je o scenografiji), esejist, teatrolog, likovni kritičar i glazboslovac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Petar Selem · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Politika · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Potres · Vidi više »
Prsten
Prsten može značiti.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Prsten · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ptice · Vidi više »
Radovan Ruždjak
Radovan Ruždjak (Zagreb, 14. srpnja 1977.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Radovan Ruždjak · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Religija · Vidi više »
Rima
Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Rima · Vidi više »
Ruža
Ruža (lat. Rosa) ili prave ruže je naziv za rod višegodišnjeg drvenastog bilja iz porodice Ružovki (Rosaceae).
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Ruža · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Satira · Vidi više »
Satiri
Satir, amfora, 4. stoljeće pr. Kr. Satiri (grč., sátyros -, Sátyroi) u grčkoj mitologiji poluljudi su i poluživotinje koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dioniza.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Satiri · Vidi više »
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Simbol · Vidi više »
Sloboda
Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Sloboda · Vidi više »
Stih
Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Stih · Vidi više »
Stjepan Miletić
Grobnica obitelji Miletić na zagrebačkom Mirogoju. Stjepan Miletić (Zagreb, 24. ožujka 1868. – München, 8. rujna 1908.), bio je hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Stjepan Miletić · Vidi više »
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Sudbena vlast · Vidi više »
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Sveti Blaž · Vidi više »
Sveti Marko
Sveti Marko, evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski biskup, utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Sveti Marko · Vidi više »
Tito Strozzi
Tito Strozzi (Zagreb, 14. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1970.) bio je hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Tito Strozzi · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Trg svetog Marka · Vidi više »
Utopija
*Utopija (djelo Tome Morusa).
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Utopija · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Vatra · Vidi više »
Vedran Mlikota
Vedran Mlikota (Zagvozd, 31. srpnja 1969.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Vedran Mlikota · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Venecija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Zagreb · Vidi više »
Zaljubljenost
Pierre Auguste Cot: Proljeće Zaljubljenost je izraz, koji se koristi kako bi se opisao intenzivan osjećaj vezan uz ljubav.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Zaljubljenost · Vidi više »
Zijad Gračić
Zijad Gračić (Kakanj, 7. ožujka 1959.), hrvatski i bosanskohercegovački kazališni, filmski i TV glumac.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Zijad Gračić · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i Zlato · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 10. stoljeće · Vidi više »
1628.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1628. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 17. stoljeće · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1857. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1888. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1895. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1920. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1923. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1928. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1933. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1956. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1974. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1989. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka (Gundulić) i 1990-ih · Vidi više »
