Brže od pregledniku!
45 odnosi: Anđele moj dragi (1995.), Žutokljunac, Čovjek koji je živio kazalište — Marin Carić, Film, Glumac, Holding (2001.), Hrvatska, Ispod crte (2003.), Ivan Vidić, Ivo Gregurević, Kazalište, Kontesa Dora (1993.), Luka (1992.), Metropolitanci (televizijska serija), Naša mala klinika, Novine (televizijska serija), Smogovci, Televizija, Tri muškarca Melite Žganjer (1998.), Za sreću je potrebno troje (1985.), Zagreb, Zakon!, 19. lipnja, 1961., 1985., 1987., 1991., 1992., 1993., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2001., 2003., 2004., 2005., 2007., 2008., 2009., 2011., 2018., 2020., 2022..
Anđele moj dragi (1995.)
Anđele moj dragi, hrvatski dugometražni film iz 1995. godine.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Anđele moj dragi (1995.) · Vidi više »
Žutokljunac
Žutokljunac je hrvatska dječja emisija koja se emitirala na Drugom programu HRT-a.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Žutokljunac · Vidi više »
Čovjek koji je živio kazalište — Marin Carić
Čovjek koji je živio kazalište — Marin Carić, hrvatski dokumentarni film o hrvatskome kazališnom, televizijskom i radijskom redatelju Marinu Cariću iz 2011.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Čovjek koji je živio kazalište — Marin Carić · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Glumac · Vidi više »
Holding (2001.)
Holding, hrvatski dugometražni film iz 2001. godine.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Holding (2001.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Hrvatska · Vidi više »
Ispod crte (2003.)
Ispod crte, hrvatski dugometražni film iz 2003. godine.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Ispod crte (2003.) · Vidi više »
Ivan Vidić
Ivan Vidić (Zagreb, 1966.) hrvatski dramatičar i romanopisac.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Ivan Vidić · Vidi više »
Ivo Gregurević
Ivo Gregurević (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.), bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Ivo Gregurević · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Kazalište · Vidi više »
Kontesa Dora (1993.)
Kontesa Dora je hrvatski dugometražni film iz 1993. godine o životu prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Kontesa Dora (1993.) · Vidi više »
Luka (1992.)
Luka, hrvatski dugometražni film iz 1992. godine.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Luka (1992.) · Vidi više »
Metropolitanci (televizijska serija)
Metropolitanci, hrvatska je televizijska dramska serija u proizvodnji Ring produkcije za HRT.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Metropolitanci (televizijska serija) · Vidi više »
Naša mala klinika
Naša mala klinika je hrvatska humoristična serija koja je prikazivana na programu Nove TV, koja je snimljena nakon slovenske originalne serije u produkciji POP TV.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Naša mala klinika · Vidi više »
Novine (televizijska serija)
Novine, hrvatska dramska serija koja se od 2016. do 2020. godine emitirala na programu Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Novine (televizijska serija) · Vidi više »
Smogovci
Smogovci je dječja humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, zagrebačke gradske četvrti.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Smogovci · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Televizija · Vidi više »
Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)
Tri muškarca Melite Žganjer, hrvatski dugometražni film iz 1998. godine.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Tri muškarca Melite Žganjer (1998.) · Vidi više »
Za sreću je potrebno troje (1985.)
Za sreću je potrebno troje, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Za sreću je potrebno troje (1985.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Zagreb · Vidi više »
Zakon!
Zakon! je hrvatska humoristična serija autora Zorana Lazića i Tončija Kožula.
Novi!!: Dubravka Ostojić i Zakon! · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 19. lipnja · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1961. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2011. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dubravka Ostojić i 2022. · Vidi više »
