Brže od pregledniku!
52 odnosi: Łucja Danielewska, Društvo hrvatskih književnika, Esej, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatsko domobranstvo (NDH), Hrvatsko slovo, Ivan Antolčić, Junačina Mijat Tomić, Matica hrvatska, Nagrada "Tin Ujević", Nagrada Dubravko Horvatić, Novela, Pjesnik, Siniša Posarić, Zagreb, 1939., 1960., 1963., 1968., 1969., 1970., 1972., 1975., 1978., 1979., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1998., 1999., 20. svibnja, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., ..., 2007., 9. prosinca. Proširite indeks (2 više) »
Łucja Danielewska
Łucja Danielewska (Poznanj, 6. studenoga 1932. – Poznanj, 23. kolovoza 2004.), bila je poljska književnica i prevoditeljica.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Łucja Danielewska · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Esej · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatsko domobranstvo (NDH)
Hrvatsko domobranstvo (od studenog 1942. Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Hrvatsko domobranstvo (NDH) · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Ivan Antolčić
Ivan Antolčić (Komarevo, 15. svibnja 1928. – Zagreb, 29. siječnja 2019.), hrvatski je kipar, grafičar, scenograf, crtač, slikar, dizajner i ilustrator.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Ivan Antolčić · Vidi više »
Junačina Mijat Tomić
Junačina Mijat Tomić povijesni je roman kojeg je napisao Dubravko Horvatić, a koji je objavljen 1982. Roman govori o hrabrim hrvatskim junacima koji su se borili protiv osmanskih osvajača i koji su željeli slobodnu i neovisnu Hrvatsku.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Junačina Mijat Tomić · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Matica hrvatska · Vidi više »
Nagrada "Tin Ujević"
Nagrada "Tin Ujević je nagrada koja se dodjeljuje za doprinose u hrvatskom pjesništvu.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Nagrada "Tin Ujević" · Vidi više »
Nagrada Dubravko Horvatić
Nagrada Dubravko Horvatić je hrvatska književna nagrada.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Nagrada Dubravko Horvatić · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Novela · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Pjesnik · Vidi više »
Siniša Posarić
Siniša Posarić (Rijeka, 28. srpnja 1959.) hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Siniša Posarić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dubravko Horvatić i Zagreb · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1939. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 1999. · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 20. svibnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 2007. · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Dubravko Horvatić i 9. prosinca · Vidi više »
