Brže od pregledniku!
254 odnosi: Anatolija, Ancona, Aneksija, Arboretum Trsteno, Aristokracija, Atlantski ocean, Auguste Marmont, Avari, Šipan, Španjolska, Šumet, Župa dubrovačka, Četvrti križarski rat, Bartol Kašić, Bazilije I. Makedonac, Bečki kongres, Bizant, Bobara, Boka kotorska, Bosanska Banovina, Bosansko-dubrovački rat (1403. – 1404.), Bračno pravo, Brazil, Brgat, Britanska kraljevska ratna mornarica, Brod, Brodarstvo, Budva, Bursa, Carigrad, Cavtat, Crna Gora, Crno more, Dalmacija, Dalmatski jezik, Damjan Juda, Doba kuge, Drač, Država, Državni pečat, Družba Isusova, Dužd, Dubrovački dinar, Dubrovački zakon o zabrani trgovanja robljem iz 1416. godine, Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Dukat, Edirne, Engleska, ..., Europa, Feudalizam, Firenca, Francuska, Franjevci, Genova, Gospodarstvo, Goti, Grb Dubrovačke Republike, Gruž, Gusari, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Ilirske pokrajine, Indijski ocean, Istra, Izak II. Angel, Jadransko more, Janjina, Jug, Jugo, Jugoistočna Europa, Karantena, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kazna, Kazneno djelo, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Knežev dvor, Koločep, Konavle, Kopno, Korčula, Kralj Tomislav, Kraljevina Dalmacija, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Kuga, Kulin (ban), Kvarnerski zaljev, Lastovo, Latinski jezik, Leopold I., Ljekarna, Lokrum, London, Lopud, Ludovik I. Anžuvinac, Luksuz, Marija Terezija Austrijska, Mineralne sirovine, Mletačka Republika, Mletci, Mljet, More, Mrkan, Muhamed Al-Idrisi, Muzej, Napoleon Bonaparte, Napoleonova invazija na Rusiju, Napulj, Nasljedno pravo, Nekretnina, Neum, Novi Pazar, Novi vijek, Običajno pravo, Obiteljsko pravo, Obrt, Ocean, Ombla, Orebić, Osmansko Carstvo, Otok, Pariz, Pelješac, Pesaro, Petar II. Orseolo, Plovdiv, Požar, Požunski mir, Pomorsko dobro, Pomorsko pravo, Pomorstvo, Potres, Prvo Francusko Carstvo, Radoslav Pavlović, Rektor, Republika, Ribarstvo, Robovlasništvo, Rusija, Samoubojstvo, Sandalj Hranić Kosača, Saraceni, Sarajevo, Sicilija, Sirovine, Sjedinjene Američke Države, Skoplje, Slano, Slaveni, Srđ, Srednji vijek, Srednjovjekovna Srbija, Sredozemlje, Sredozemno more, Stefan Uroš IV. Dušan, Stjepan I., kralj Hrvatske, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan Ostoja, Ston, Sud, Sveti Blaž, Talijanski jezik, Travunija, Trgovina, Uredba, Višegradski ugovor, Zadarski mir, Zaton, Zaton (Dubrovnik), Zemljovid, 1. studenoga, 10. stoljeće, 1000., 1028., 1034., 1050., 11. stoljeće, 1186., 1189., 1191., 12. stoljeće, 1204., 1205., 1235., 1237., 1272., 1277., 1296., 1301., 1309., 1317., 1332., 1335., 1347., 1348., 1358., 1377., 1395., 1397., 1399., 14. listopada, 14. stoljeće, 1410., 1413., 1416., 1419., 1426., 1427., 1430., 1441., 1451., 1454., 1458., 1460., 1477., 1481., 1498., 15. stoljeće, 1568., 1569., 16. stoljeće, 1612., 1667., 17. stoljeće, 1718., 1745., 1797., 18. lipnja, 1805., 1806., 1807., 1808., 1809., 1813., 1815., 1865., 1888., 19. stoljeće, 26. svibnja, 27. siječnja, 27. svibnja, 30. siječnja, 31. siječnja, 6. travnja, 614., 7. stoljeće, 866., 867.. Proširite indeks (204 više) »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Anatolija · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ancona · Vidi više »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Aneksija · Vidi više »
Arboretum Trsteno
nimfe Arboretum Trsteno najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Hrvatskoj i jedini arboretum u Hrvatskoj koji se nalazi na jadranskoj obali.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Arboretum Trsteno · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Dubrovačka Republika i Aristokracija · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Atlantski ocean · Vidi više »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Auguste Marmont · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Avari · Vidi više »
Šipan
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe Šipan je Elafitski otok Jadranskog mora pored Dubrovnika u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Šipan · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Španjolska · Vidi više »
Šumet
Hrvatska.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Šumet · Vidi više »
Župa dubrovačka
Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Župa dubrovačka · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bartol Kašić · Vidi više »
Bazilije I. Makedonac
Bazilije, sin Konstantin i druga žena i carica Eudoxia Ingerina Bazilije I. Makedonac (?, oko 812. – ?, 29. kolovoza 886.), bizantski car od 867. do 886. godine i osnivač tzv.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bazilije I. Makedonac · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bečki kongres · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bizant · Vidi više »
Bobara
|Ime.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bobara · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Boka kotorska · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bosanska Banovina · Vidi više »
Bosansko-dubrovački rat (1403. – 1404.)
Rat između Bosne i Dubrovačke Republike je trajao od 1403. do 1404. godine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bosansko-dubrovački rat (1403. – 1404.) · Vidi više »
Bračno pravo
Bračno pravo obuhvaća pravna pravila kojima se uređuje brak i odnosi u braku.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bračno pravo · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Brazil · Vidi više »
Brgat
* Gornji Brgat, naselje u općini Župa dubrovačka.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Brgat · Vidi više »
Britanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Kraljevske ratne mornarice'' Ujedinjenog Kraljevstva Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva (engl. Royal Navy) je pomorska komponenta oružanih snaga Velike Britanije.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Britanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Brod · Vidi više »
Brodarstvo
Brodarstvo je jedna od gospodarskih djelatnosti.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Brodarstvo · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Budva · Vidi više »
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Bursa · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Carigrad · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Cavtat · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Crna Gora · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Crno more · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dalmacija · Vidi više »
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dalmatski jezik · Vidi više »
Damjan Juda
Damjan Juda bio je dubrovački knez (?, 12. st. – ?, 1205.). Po završetku svoga jednogodišnjeg službovanja odbio je predati ovlasti svom nasljedniku na mjestu kneza.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Damjan Juda · Vidi više »
Doba kuge
Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Doba kuge · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Drač · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Država · Vidi više »
Državni pečat
Veliki državni pečat (80 mm) Državni pečat Republike Hrvatske služi predsjedniku Republike Hrvatske za ovjeru državnih akata, posebno zakona, ukaza, međunarodnih ugovora, imenovanja i odlikovanja.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Državni pečat · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Družba Isusova · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dužd · Vidi više »
Dubrovački dinar
Dubrovački dinar je bio srebreni kovani novac, kojeg je kovala Dubrovačka Republika od 1337. do kraja 18. stoljeća, u četiri nominale kao dinar, poludinar, dinarić i poludinarić.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dubrovački dinar · Vidi više »
Dubrovački zakon o zabrani trgovanja robljem iz 1416. godine
Dubrovački zakon o zabrani trgovanja robljem od 27.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dubrovački zakon o zabrani trgovanja robljem iz 1416. godine · Vidi više »
Dubrovačko primorje
Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dubrovačko primorje · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dubrovnik · Vidi više »
Dukat
Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Dukat · Vidi više »
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Novi!!: Dubrovačka Republika i Edirne · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Europa · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Feudalizam · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Francuska · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Franjevci · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Genova · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Gospodarstvo · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Goti · Vidi više »
Grb Dubrovačke Republike
Grb Dubrovačke RepublikeInačica grba Dubrovačke Republike iz dokumenata 18. st.Sadašnji grb Grada Dubrovnika - inačica grba Dubrovačke Republike Dubrovačka Republika je kroz povijest imala više grbova no mišljenje povjesničara koji su se bavili ovom temom je da su se najčešće i najduže koristili grbom koji je zasnovan na grbu Kraljevine Ugarske.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Grb Dubrovačke Republike · Vidi više »
Gruž
Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Gruž · Vidi više »
Gusari
Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Gusari · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Humska zemlja · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Indijski ocean · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Istra · Vidi više »
Izak II. Angel
Izak II. Angel Izak II.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Izak II. Angel · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Jadransko more · Vidi više »
Janjina
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Janjina · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Jug · Vidi više »
Jugo
Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).
Novi!!: Dubrovačka Republika i Jugo · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Karantena
Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni Karantena je međunarodni sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme i u određenom mjestu na ljudima, životinjama, biljkama, predmetima, hrani i transportnim sredstvima za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekim uzročnicima bolesti visokog letaliteta i brza širenja (kugom, kolerom, tifusom i dr.). U karanteni se provodi odvajanje (stroga izolacija), nadzor, dezinfekcija ili dezinsekcija i liječenje.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Karantena · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Katolička Crkva · Vidi više »
Kazna
Kazneni zakon Republike Hrvatske, kao i kazneni zakoni u Bosni i Hercegovini, poznaju dvije vrste kazne.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kazna · Vidi više »
Kazneno djelo
Kazneno djelo je takvo ponašanje čovjeka kojim se povređuju vrijednosti koje predstavljuju temelje društva, bez kojih društvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugrožena njegova sigurnost (tzv. naročito vrijedna pravna dobra).
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kazneno djelo · Vidi više »
Klemens Wenzel Lothar Metternich
'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Klemens Wenzel Lothar Metternich · Vidi više »
Knežev dvor
Knežev dvor Predvorje Kneževa dvora po noći Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Knežev dvor · Vidi više »
Koločep
Koločep (dubr. ime Kalamota) je otok u Elafitskim otocima, a ujedno i najjužniji naseljeni elafit.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Koločep · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Konavle · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kopno · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Korčula · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)
Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kuga · Vidi više »
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kulin (ban) · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Lastovo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Latinski jezik · Vidi više »
Leopold I.
Leopold I. može se odnositi na sljedeće vladare.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Leopold I. · Vidi više »
Ljekarna
Ljekarna Ljekarna ili apoteka je zdravstveni objekt, u kojem se obavljaju farmaceutske usluge.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ljekarna · Vidi više »
Lokrum
Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Lokrum · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Dubrovačka Republika i London · Vidi više »
Lopud
Lopud u sumrak, slikan s Koločepa Lopudska luka Hotel ''Lafodia'' izgrađen 1968. godine Plaža Šunj u prosincu Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Lopud · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Luksuz
Automobil: primjer luksuza Luksuz (latinski luxus.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Luksuz · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Mineralne sirovine · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Mletačka Republika · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Mletci · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Mljet · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Dubrovačka Republika i More · Vidi više »
Mrkan
Cavtat i Mrkan Mrkan je nenaseljeni otočić u Jadranskom moru, u blizini Cavtata i pripada Cavtatskim otocima.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Mrkan · Vidi više »
Muhamed Al-Idrisi
Karta Svijeta iz 1154. godine. Jug je prema gore Muhamed el Idrisi, punim imenom Abu Abd Allah Muhammad al-Idrisi al-Qurtubi al-Hasani al-Sabti, (arap: أبو عبد الله محمد الإدريسي), (Ceuta, 1099. – Palermo, 1164.) bio je arapski kartograf i geograf.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Muhamed Al-Idrisi · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Muzej · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleonova invazija na Rusiju
Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Napulj · Vidi više »
Nasljedno pravo
Nasljedno pravo u objektivnom smislu tog pojma, je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe - ostavitelja, uređuje prijelaz njene imovine (odnosno njezinih subjektivnih prava i obveza) na druge osobe - njezine nasljednike.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Nasljedno pravo · Vidi više »
Nekretnina
desno Nekretnina u stvarnom pravu označava česticu zemljine površine, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje (prije svega zgrada, kuća, i sl.). Jednu nekretninu, u pravnom smislu, može činiti i više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Nekretnina · Vidi više »
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Neum · Vidi više »
Novi Pazar
Raška u Novom Pazaru Novi Pazar je grad na rijeci Raškoj (pritok Ibra) u jugozapadnoj Srbiji i središte istoimene opštine u Raškom okrugu.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Novi Pazar · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Novi vijek · Vidi više »
Običajno pravo
Običajno pravo je skup običaja kojima izvor nije u nekom pravnom propisu pa djeluju kao samostalan izvor prava.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Običajno pravo · Vidi više »
Obiteljsko pravo
Obiteljsko pravo je skup pravnih pravila i načela kojima se uređuju obiteljski odnosi, tj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Obiteljsko pravo · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Obrt · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ocean · Vidi više »
Ombla
Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ombla · Vidi više »
Orebić
Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Orebić · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Otok · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Pariz · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Pelješac · Vidi više »
Pesaro
Pesaro je grad u središnjoj Italiji.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Pesaro · Vidi više »
Petar II. Orseolo
Petar II.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Petar II. Orseolo · Vidi više »
Plovdiv
Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Plovdiv · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Požar · Vidi više »
Požunski mir
*Požunski mir 1271.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Požunski mir · Vidi više »
Pomorsko dobro
Pomorsko dobro (engl. martime domaine) je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom (Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06).
Novi!!: Dubrovačka Republika i Pomorsko dobro · Vidi više »
Pomorsko pravo
okvir Pomorsko pravo (eng. Maritime Law) je skup pravnih pravila koja uređuju odnose koji nastaju u svezi s pomorskim djelatnostima.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Pomorsko pravo · Vidi više »
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Pomorstvo · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Potres · Vidi više »
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »
Radoslav Pavlović
Radoslav Pavlović (1420. – 1441.), knez i istaknuti predstavnik loze Pavlovića.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Radoslav Pavlović · Vidi više »
Rektor
Rektor (od latinskog regere.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Rektor · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Republika · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ribarstvo · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Robovlasništvo · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Rusija · Vidi više »
Samoubojstvo
Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Samoubojstvo · Vidi više »
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sandalj Hranić Kosača · Vidi više »
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Saraceni · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sarajevo · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sicilija · Vidi više »
Sirovine
Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sirovine · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Skoplje · Vidi više »
Slano
Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Slano · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Slaveni · Vidi više »
Srđ
Srđ je brdo iznad grada Dubrovnika.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Srđ · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sredozemno more · Vidi više »
Stefan Uroš IV. Dušan
Stefan Uroš IV.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »
Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Stjepan I., kralj Hrvatske · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Ostoja
Stjepan Ostoja (– 1418.), bosanski kralj u dva navrata od 1398.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Stjepan Ostoja · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Ston · Vidi više »
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sud · Vidi više »
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Sveti Blaž · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Talijanski jezik · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Travunija · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Dubrovačka Republika i Trgovina · Vidi više »
Uredba
Uredba je propis koji može biti donesen u socijalnoj, političkoj, psihološkoj i ekonomskoj domeni a koji može imati različite oblike: zakonska ograničenja koja donosi vladino tijelo, te je opći normativni akt snagom odmah ispod zakona koji donosi tijelo izvršne vlasti tj.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Uredba · Vidi više »
Višegradski ugovor
Višegradski ugovor je privilegij hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca Dubrovniku (dubrovačkoj komuni), izdan u Višegradu 27. svibnja 1358. godine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Višegradski ugovor · Vidi više »
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Zadarski mir · Vidi više »
Zaton
Zaton može biti: Hrvatska.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Zaton · Vidi više »
Zaton (Dubrovnik)
Zaton se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dubrovačko je prigradsko naselje u sastavu grada koje s naseljima Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica i Vrbica čini jednu cjelinu.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Zaton (Dubrovnik) · Vidi više »
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Dubrovačka Republika i Zemljovid · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1. studenoga · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 10. stoljeće · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1000. · Vidi više »
1028.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1028. · Vidi više »
1034.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1034. · Vidi više »
1050.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1050. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 11. stoljeće · Vidi više »
1186.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1186. · Vidi više »
1189.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1189. · Vidi više »
1191.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1191. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 12. stoljeće · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1204. · Vidi više »
1205.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1205. · Vidi više »
1235.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1235. · Vidi više »
1237.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1237. · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1272. · Vidi više »
1277.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1277. · Vidi više »
1296.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1296. · Vidi više »
1301.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1301. · Vidi više »
1309.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1309. · Vidi više »
1317.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1317. · Vidi više »
1332.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1332. · Vidi više »
1335.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1335. · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1347. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1348. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1358. · Vidi više »
1377.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1377. · Vidi više »
1395.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1395. · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1397. · Vidi više »
1399.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1399. · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 14. listopada · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 14. stoljeće · Vidi više »
1410.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1410. · Vidi više »
1413.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1413. · Vidi više »
1416.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1416. · Vidi više »
1419.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1419. · Vidi više »
1426.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1426. · Vidi više »
1427.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1427. · Vidi više »
1430.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1430. · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1441. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1451. · Vidi više »
1454.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1454. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1458. · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1460. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1477. · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1481. · Vidi više »
1498.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1498. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 15. stoljeće · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1568. · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1569. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 16. stoljeće · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1612. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1667. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 17. stoljeće · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1718. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1745. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1797. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 18. lipnja · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1805. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1806. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1808. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1809. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1813. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1815. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1865. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 1888. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 19. stoljeće · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 26. svibnja · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 27. siječnja · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 27. svibnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 30. siječnja · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 31. siječnja · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 6. travnja · Vidi više »
614.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 614. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 7. stoljeće · Vidi više »
866.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 866. · Vidi više »
867.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka Republika i 867. · Vidi više »
