Brže od pregledniku!
30 odnosi: Župa dubrovačka, Čista srijeda, Blagoslov, Crkva, Cvjetnica, Djeca, Dubrovnik, Grana, Hrvatska, Hrvatska pošta, Jutro, Križ, List, Maslinova grana, Obitelj, Otpad, Palmovke, Pčelinjak, Pisanica, Poštanska marka, Polje, Prst, Raspelo, Tlo, Uskrs, Vrh, Zagreb, 11. ožujka, 19. stoljeće, 2013..
Župa dubrovačka
Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka poma i Župa dubrovačka · Vidi više »
Čista srijeda
Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.
Novi!!: Dubrovačka poma i Čista srijeda · Vidi više »
Blagoslov
prve pričesti. Blagoslov označava podjelu božanske milosti osobi ili stvari.
Novi!!: Dubrovačka poma i Blagoslov · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Dubrovačka poma i Crkva · Vidi više »
Cvjetnica
Grégoire Huret: Isusov svečani ulazak u Jeruzalem Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Nedjelja od palmi, Palmana nedjelja (oko Dubrovnika), Neđeja od pome (Župa Dubrovačka) glas-koncila.hr.
Novi!!: Dubrovačka poma i Cvjetnica · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Dubrovačka poma i Djeca · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dubrovačka poma i Dubrovnik · Vidi više »
Grana
Grane stabla Grane (u botanici: ramus) je strukturni članovi drveta povezani sa središnjim deblom, ali nisu dio debla stabla(ili grma).
Novi!!: Dubrovačka poma i Grana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dubrovačka poma i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Dubrovačka poma i Hrvatska pošta · Vidi više »
Jutro
Konstantin Savitskij: Jutro u jelovoj šumi Jutro je razdoblje vremena između zore i prijepodneva.
Novi!!: Dubrovačka poma i Jutro · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Dubrovačka poma i Križ · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Dubrovačka poma i List · Vidi više »
Maslinova grana
Maslinova grana Maslinova grana ili maslinova grančica, je grana maslinovog stabla.
Novi!!: Dubrovačka poma i Maslinova grana · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Dubrovačka poma i Obitelj · Vidi više »
Otpad
Otpad Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Novi!!: Dubrovačka poma i Otpad · Vidi više »
Palmovke
Palmovke ili palme (prije Palmae) predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotyledones), kojoj pripada oko 2800 vrsta, i jedini je predstavnik u redu palmolike (Arecales).
Novi!!: Dubrovačka poma i Palmovke · Vidi više »
Pčelinjak
Bavarskoj Pčelinjak je mjesto na kojem su smještene košnice s pčelama.
Novi!!: Dubrovačka poma i Pčelinjak · Vidi više »
Pisanica
Tgu bana Jelačića u Zagrebu 2009. godine. Pisanica je bojom ukrašeno jaje.
Novi!!: Dubrovačka poma i Pisanica · Vidi više »
Poštanska marka
Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.
Novi!!: Dubrovačka poma i Poštanska marka · Vidi više »
Polje
* ravno zemljište, ravnica U ratarstvu.
Novi!!: Dubrovačka poma i Polje · Vidi više »
Prst
Prsti su krajnji dijelovi ruke ili noge, broj im varira od 3-5 (ljudi imaju po 5 prstiju na svakoj ruci i nozi).
Novi!!: Dubrovačka poma i Prst · Vidi više »
Raspelo
Crkvi sv. Marka u Zagrebu Raspelo je križ s kipom raspetoga Krista.
Novi!!: Dubrovačka poma i Raspelo · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Dubrovačka poma i Tlo · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Dubrovačka poma i Uskrs · Vidi više »
Vrh
osnovno značenje.
Novi!!: Dubrovačka poma i Vrh · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dubrovačka poma i Zagreb · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Dubrovačka poma i 11. ožujka · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka poma i 19. stoljeće · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka poma i 2013. · Vidi više »
