Brže od pregledniku!
40 odnosi: Šolta, Čiovo, Biševo, Biljke, Bobara, Boja, Brač, Brusnik, Carl Linné, Cvijet, Dugi otok, Dvosupnice, Glavočike, Hvar, Jug, Jugozapad, Kamik (Svetac), Karbonati, Konavoske stijene, Kornati, Lastovo, Latinski jezik, List, Lokrum, Mljet, More, Mrkan, Plod, Priroda, Sjeme, Sjemenjače, Stabljika, Stijena, Sušac, Svetac (otok), Vela Palagruža, Vis, Zečina, Zvjezdanolike, 1969..
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Šolta · Vidi više »
Čiovo
Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Čiovo · Vidi više »
Biševo
Biševo (komiški čakavski: Bisovo, tal. Busi) je otok u Jadranskom moru nedaleko Visa, poznat po svojoj Modroj špilji, Medvidinoj špilji, malom plavcu i pješčanim plažama.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Biševo · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Biljke · Vidi više »
Bobara
|Ime.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Bobara · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Boja · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Brač · Vidi više »
Brusnik
Brusnik je nenaseljen hrvatski jadranski otok 23 kilometara zapadno od Visa.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Brusnik · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Carl Linné · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Cvijet · Vidi više »
Dugi otok
Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Dugi otok · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Dvosupnice · Vidi više »
Glavočike
Savojska runjika ''(Hieracium sabaudum)'' Glavočike (Zvjezdanovke; lat. Asteraceae, Compositae) su vrstama najbogatija porodica flore u Hrvatskoj.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Glavočike · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Hvar · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Jug · Vidi više »
Jugozapad
Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Jugozapad · Vidi više »
Kamik (Svetac)
Kamik je pučinska hrid u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Kamik (Svetac) · Vidi više »
Karbonati
Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Karbonati · Vidi više »
Konavoske stijene
Pasjaču, izabranu za najljepšu europsku plažu 2020. godine. Konavoske stijene strme su litice i poseban krajolik blizu sela Popovići općini Konavle.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Konavoske stijene · Vidi više »
Kornati
Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Kornati · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Lastovo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Dubrovačka zečina i List · Vidi više »
Lokrum
Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Lokrum · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Mljet · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Dubrovačka zečina i More · Vidi više »
Mrkan
Cavtat i Mrkan Mrkan je nenaseljeni otočić u Jadranskom moru, u blizini Cavtata i pripada Cavtatskim otocima.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Mrkan · Vidi više »
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Plod · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Priroda · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Sjeme · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Sjemenjače · Vidi više »
Stabljika
Presjek zeljaste stabljike Stabljika je vegetativni dio biljke i jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularnih biljaka.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Stabljika · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Stijena · Vidi više »
Sušac
Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Sušac · Vidi više »
Svetac (otok)
Svetac je službeno ime pučinskog otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, zapadno od otoka Visa.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Svetac (otok) · Vidi više »
Vela Palagruža
Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Vela Palagruža · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Vis · Vidi više »
Zečina
Zečina (različak, modrulja, tartorina, lat. Centaurea), veliki biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica te polugrmova iz porodice Compositae.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Zečina · Vidi više »
Zvjezdanolike
Zvjezdanolike, red biljaka cvjetnica iz razreda Magnoliopsida.
Novi!!: Dubrovačka zečina i Zvjezdanolike · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačka zečina i 1969. · Vidi više »
