Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dubrovačke ljetne igre

Indeks Dubrovačke ljetne igre

Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.

22 odnosi: Barok, Drama, Dubrovnik, Festival, Glazba, Gotika, Hrvatska, Izložba, Kazalište, Knežev dvor, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lokrum, Lovrijenac, Minčeta, Opća i nacionalna enciklopedija, Ples, Renesansa, Tvrđava Revelin, Umjetnost, 10. srpnja, 1950., 25. kolovoza.

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Barok · Vidi više »

Drama

Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Drama · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Dubrovnik · Vidi više »

Festival

Festival u Kufsteinu Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Festival · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Glazba · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Gotika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Hrvatska · Vidi više »

Izložba

Posjetitelji jedne izložbe Plakat na jednoj izložbi Izložba je trajni ili privremeni javni događaj na kojem se razni umjetnički ili drugi predmeti izlažu javnosti.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Izložba · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Kazalište · Vidi više »

Knežev dvor

Knežev dvor Predvorje Kneževa dvora po noći Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Knežev dvor · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Lokrum

Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Lokrum · Vidi više »

Lovrijenac

Tvrđava Lovrijenac. Prikaz svetog Vlaha na Lovrijencu Tvrđava Lovrijenac, također poznata kao Gibraltar Dubrovnika, tvrđava je koja se nalazi na hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Lovrijenac · Vidi više »

Minčeta

'''Kula Minčeta''' — simbol Dubrovnika Minčeta je jedna od četiri tvrđave dubrovačkih gradskih zidina; istaknuta je točka obrambenog sustava Dubrovnika prema kopnu zbog svog položaja na sjevernoj strani.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Minčeta · Vidi više »

Opća i nacionalna enciklopedija

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Ples · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Renesansa · Vidi više »

Tvrđava Revelin

Tvrđava Revelin. Pogled sa Srđa na tvrđavu Revelin. Ulaz u tvrđavu Revelin. Tvrđava Revelin se nalazi sjeveroistočno od dubrovačkih gradskih zidina, od kojih je odijeljena dubokim jarkom i spojena mostom.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Tvrđava Revelin · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i Umjetnost · Vidi više »

10. srpnja

10.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i 10. srpnja · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i 1950. · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: Dubrovačke ljetne igre i 25. kolovoza · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

DLJI, Dubrovački ljetni festival.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »