Brže od pregledniku!
22 odnosi: Crna Gora, Dalibor Brozović, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Grecizam, Hrvatski biografski leksikon, Ijekavski govor, Ikavski govor, Iva Lukežić, Janjina, Jat, Josip Lisac, Južnočakavski dijalekt, Latinizam, Marin Držić, Mletačka Republika, Novoštokavski jekavski dijalekt, Pelješac, Prevlaka, Talijanizam, Turcizam, Vatikanski hrvatski molitvenik.
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Crna Gora · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Dalibor Brozović · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Dubrovnik · Vidi više »
Grecizam
Grecizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika dolaze uglavnom preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posuđenice iz znanosti.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Grecizam · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Ijekavski govor · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Ikavski govor · Vidi više »
Iva Lukežić
Iva Lukežić (Lovreć, 3. siječnja 1936.), hrvatska jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Iva Lukežić · Vidi više »
Janjina
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Janjina · Vidi više »
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Jat · Vidi više »
Josip Lisac
Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog i dijalektolog.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Josip Lisac · Vidi više »
Južnočakavski dijalekt
Južnočakavski ili ikavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Južnočakavski dijalekt · Vidi više »
Latinizam
Latinizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz latinskog jezika.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Latinizam · Vidi više »
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Marin Držić · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Mletačka Republika · Vidi više »
Novoštokavski jekavski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Dominantni utjecaji okolnih dijalekata na sjeverozapadni poddijalekt Južnog dijalekta Hrvatski poddijalekti Istočnohercegovačko-krajiškiJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Novoštokavski jekavski dijalekt · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Pelješac · Vidi više »
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Prevlaka · Vidi više »
Talijanizam
Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Talijanizam · Vidi više »
Turcizam
Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Turcizam · Vidi više »
Vatikanski hrvatski molitvenik
Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.
Novi!!: Dubrovački dijalekt i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »
