Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dubrovnik (razarač)

Indeks Dubrovnik (razarač)

Razarač Dubrovnik (kasnije Premuda i TA 32), prvi suvremeni razarač kojeg je po narudžbi Jugoslavenske kraljevske ratne mornarice projektiralo i izgradilo škotsko brodogradilište Yarrow Shipbuilders iz Glasgowa 12. prosinca 1931. godine.

45 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Atentat, Škoda Auto, Škotska, Boka kotorska, Brodogradilište, Francuska, Francuzi, Genova, Glasgow, Jadransko more, Konjska snaga, Kraljevina Italija, Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica, Kriegsmarine, Ligursko more, Mala Antanta, Marseille, Radar, Razarač, Sjeverna Afrika, Split, Talijanska kraljevska ratna mornarica, Tona, Top, Travanjski rat, Treći Reich, Ujedinjeno Kraljevstvo, 12. prosinca, 15. travnja, 17. travnja, 18. kolovoza, 18. lipnja, 18. ožujka, 1929., 1931., 1934., 1936., 1941., 1943., 1944., 1945., 24. travnja, 8. kolovoza, 9. rujna.

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Atentat · Vidi više »

Škoda Auto

Škoda je češki proizvođač automobila sa sjedištem u Mladoj Boleslavi.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Škoda Auto · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Škotska · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Boka kotorska · Vidi više »

Brodogradilište

Brodogradilšte ''Uljanik'' Brodogradilište je veći ili manji industrijski pogon za gradnju i popravak brodova, objekata morske tehnologije i drugih plovnih objekata te njihovo popravljanje i održavanje smještenog na pogodnom mjestu morske obale, na riječnim ušćima, obalama rijeka, kanala i jezera.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Brodogradilište · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Francuska · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Francuzi · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Genova · Vidi više »

Glasgow

Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Glasgow · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Jadransko more · Vidi više »

Konjska snaga

Konjska snaga je naziv za više starih mjernih jedinica za snagu izvan sustava SI.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Konjska snaga · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica

Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica bila je grana oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Kriegsmarine

Stijeg njemačke ratne mornarice Kriegsmarine (hrv. ratna mornarica) bivši je naziv njemačke ratne mornarice u razdoblju između 1935. i 1945. godine.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Kriegsmarine · Vidi više »

Ligursko more

Ligursko more Ligursko more (talijanski: Mar Ligure, francuski: Mer Ligure ili Mer ligurienne, latinski: Mare Ligusticum) dio je Sredozemnog mora koji se nalazi između Talijanske rivijere i otoka Korzike i Elbe.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Ligursko more · Vidi više »

Mala Antanta

Zemljovid Edvard Beneš,Nicolae Titulescu i Bogoljub Jevtić na konfereniciji Mala Antanta je bio vojni savez Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske koji je postojao od 1920. do 1938. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokušaja Austrije ili Mađarske da vojnim putem povrate teritorije koje je Austro-Ugarska ranije imala.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Mala Antanta · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Marseille · Vidi više »

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Radar · Vidi više »

Razarač

Ruski razarač klase Udaloy Američki razarač klase Arleigh Burke Razarač je naziv za vrstu ratnog broda koji je sagrađen i opremljen u svrhu obrane većih, odnosno kapitalnih brodova ili konvoja od raznih vrsta napada.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Razarač · Vidi više »

Sjeverna Afrika

geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Sjeverna Afrika · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Split · Vidi više »

Talijanska kraljevska ratna mornarica

Zastava ''Regie Marine'' Regia Marina ili Talijanska kraljevska ratna mornarica postojala je od osnivanja Kraljevine Italije 1861. Nakon uspostavljanja republike 1946. mijenja ime u Talijanska ratna mornarica (Marina Militare).

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Talijanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Tona · Vidi više »

Top

250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Top · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Travanjski rat · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Treći Reich · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

12. prosinca

12.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 12. prosinca · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 15. travnja · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 17. travnja · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 18. kolovoza · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 18. lipnja · Vidi više »

18. ožujka

18.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 18. ožujka · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1929. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1931. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1934. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1936. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 1945. · Vidi više »

24. travnja

24.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 24. travnja · Vidi više »

8. kolovoza

8.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 8. kolovoza · Vidi više »

9. rujna

9.

Novi!!: Dubrovnik (razarač) i 9. rujna · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »