Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dugovalno zračenje Zemlje

Indeks Dugovalno zračenje Zemlje

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Dugovalno zračenje Zemlje ili dugovalno toplinsko zračenje Zemlje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine od 4 do 50 μm, koje nastaje apsorpcijom (upijanjem) Sunčeva kratkovalnog zračenja iz Sunčeve svjetlosti.

37 odnosi: Apsorpcija, Atmosfera, Crno tijelo, Dušik, Elektromagnetsko zračenje, Emisija, Energija, Indeks, Infracrveno zračenje, Jakost zračenja, Koeficijent, Metar, Naoblaka, Ozon, Površina, Radijacija, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Stefan-Boltzmannov zakon, Stefan–Boltzmannova konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunčevo zračenje, Sunce, Svemir, Temperatura, Temperaturna inverzija, Tlo, Toplina, Toplinsko zračenje, Ugljikov(IV) oksid, Ugljikovodici, Valna duljina, Vlažnost zraka, Vodena para, Wienov zakon pomaka, Zemlja, Zemljina atmosfera.

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Apsorpcija · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Atmosfera · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Crno tijelo · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Dušik · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Emisija

Emisija (lat. emissio) može značiti.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Emisija · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Energija · Vidi više »

Indeks

; Izdavaštvo.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Indeks · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Infracrveno zračenje · Vidi više »

Jakost zračenja

Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Jakost zračenja · Vidi više »

Koeficijent

U matematici, koeficijent je množitelj matematičkog izraza, primjerice monoma u polinomu ili redu potencija.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Koeficijent · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Metar · Vidi više »

Naoblaka

Nebo potpuno zastrto oblacima u mjestu Mehamn, Norveška. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Naoblaka je pokrivenost neba oblacima bez obzira na njihovu vrstu i visinu.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Naoblaka · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Ozon · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Površina · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Radijacija · Vidi više »

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Staklenički efekt · Vidi više »

Staklenički plinovi

Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Staklenički plinovi · Vidi više »

Stefan-Boltzmannov zakon

Graf funkcije ukupne količine zračenja j^\star proporcionalan je temperaturi T\,. Za tirkiznu boju ukupna količina zračenja, prema Wienovoj približnoj formuli, j^\star_W.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Stefan-Boltzmannov zakon · Vidi više »

Stefan–Boltzmannova konstanta

Stefan–Boltzmannova konstanta je fizikalna konstanta, obično označena s grčkim slovom σ, koja je konstanta proporcionalnosti u Stefan-Boltzmannovom zakonu: ukupna količina energije j*, koje idealno crno tijelo zrači, po jedinici površine i u nekoj jedinici vremena, je direktno proporcionalna s četvtom potencijom termodinamičke temperature T. Vrijednost Stefan–Boltzmannove konstante u SI sustavu iznosi: Vrijednost Stefan–Boltzmannove konstante se može teoretski izvesti iz Stefan-Boltzmannovog zakona, ali je i potvrđena pokusima.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Stefan–Boltzmannova konstanta · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Svemir · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Temperatura · Vidi više »

Temperaturna inverzija

Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). Budimpešti 2013. čamca koja nastaje zbog temperaturne inverzije. ionosfere. Temperaturna inverzija ili inverzija temperature je porast temperature s nadmorskom visinom.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Temperaturna inverzija · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Tlo · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ugljikovodici

Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Ugljikovodici · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Valna duljina · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Vodena para · Vidi više »

Wienov zakon pomaka

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela) Wienov zakon pomaka tvrdi da je raspored valnih duljina, kod toplinskog zračenja idealnog crnog tijela, vrlo sličnog oblika za sve temperature, osim što se vršna vrijednost pomiče s povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Wienov zakon pomaka · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Dugovalno zračenje Zemlje i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Dugovalno toplinsko zračenje Zemlje, Protuzračenje atmosfere.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »