Brže od pregledniku!
30 odnosi: Američki dolar, Bukurešt, CFR Cluj, CSA Steaua Bukurešt, Državljanstvo, GNK Dinamo Zagreb, HNK Rijeka, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatski nogometni kup, Hrvatski nogometni superkup, Kina, NK Metalac Osijek, NK Osijek, Nogometne pozicije, Otto Barić, PAE Panathinaikos, Rumunjska, Rumunjska nogometna reprezentacija, Temišvar, Zagreb, 13. veljače, 1975., 1992., 1995., 2002., 2003., 2004., 2005..
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Dumitru Mitu i Američki dolar · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Dumitru Mitu i Bukurešt · Vidi više »
CFR Cluj
CFR Cluj je rumunjski nogometni klub iz grada Cluja.
Novi!!: Dumitru Mitu i CFR Cluj · Vidi više »
CSA Steaua Bukurešt
Clubul Sportiv Armatei Steaua je sportsko društvo iz rumunjskog glavnog grada Bukurešta.To je i najuspješnije sportsko društvo u Rumunjskoj uz "Dinamo" i "Rapid", također iz Bukurešta.
Novi!!: Dumitru Mitu i CSA Steaua Bukurešt · Vidi više »
Državljanstvo
Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).
Novi!!: Dumitru Mitu i Državljanstvo · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Dumitru Mitu i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Dumitru Mitu i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dumitru Mitu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna liga
Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.
Novi!!: Dumitru Mitu i Hrvatska nogometna liga · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Dumitru Mitu i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski nogometni kup
Ivanu Rabuzinu Hrvatski nogometni kup, iz sponzorskih razloga SuperSport Hrvatski nogometni kup, nogometno je natjecanje u Hrvatskoj koje se održava svake godine.
Novi!!: Dumitru Mitu i Hrvatski nogometni kup · Vidi više »
Hrvatski nogometni superkup
Hrvatski nogometni superkup igraju nogometna je utakmica koju igraju osvajači 1. HNL i Hrvatskog nogometnog kupa.
Novi!!: Dumitru Mitu i Hrvatski nogometni superkup · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Dumitru Mitu i Kina · Vidi više »
NK Metalac Osijek
Športski centar "Ante Gotovina" Nogometni klub Metalac Osijek osnovan je 1948. godine.
Novi!!: Dumitru Mitu i NK Metalac Osijek · Vidi više »
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Dumitru Mitu i NK Osijek · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Dumitru Mitu i Nogometne pozicije · Vidi više »
Otto Barić
Otto Barić (Plasnice kraj Klagenfurta, Austrija, 19. lipnja 1932. – Zagreb, 13. prosinca 2020.) bio je hrvatski nogometaš, nogometni trener i izbornik.
Novi!!: Dumitru Mitu i Otto Barić · Vidi više »
PAE Panathinaikos
Nogometni klub Panathinaikos (grčki: Π.Α.Ε. Παναθηναϊκός, prevedeno na hrvatski P.A.E. Panathinaikos) također poznatiji pod nazivom P.A.O. (Grčki: Π.Α.Ο.), je grčki profesionalni nogometni klub iz Atene.
Novi!!: Dumitru Mitu i PAE Panathinaikos · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Dumitru Mitu i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjska nogometna reprezentacija
Rumunjska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija koja predstavlja Rumunjsku, a nadležni savez je rumunjski nogometni savez. Rumunjska spada u samo četiri zemlje, uz Brazil, Francusku i Belgiju, koje su sudjelovale na prva tri svjetska prvenstva. No, nakon ta tri, kvalificrali su se samo za svjetska prvenstva održana 1970., 1990., 1994. i 1998. Njihov najbolji nastup na svjetskom prvenstvu bio je 1994., kada je Rumunjska, predvođena Gheorgheom Hagijem, došla do četvrtfinala pobijedivši Argentinu, a u tu ih je zaustavila Švedska nakon izvođenja jedanaesteraca. Na europskim prvenstvima najbolji nastup imalu su 2000. kada su prošli skupinu u kojoj su, osim nje, bile Njemačka, Portugal i Engleska, no te godine ih je u četvrtfinalu izbacila Italija.
Novi!!: Dumitru Mitu i Rumunjska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Dumitru Mitu i Temišvar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dumitru Mitu i Zagreb · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Dumitru Mitu i 13. veljače · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Dumitru Mitu i 1975. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dumitru Mitu i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dumitru Mitu i 1995. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Dumitru Mitu i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dumitru Mitu i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Dumitru Mitu i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dumitru Mitu i 2005. · Vidi više »
