Brže od pregledniku!
23 odnosi: Šalovci, Dekan, Fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodet, Geodetski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Josip Juraj Strossmayer, Nikola Tesla, Optika, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Profesor, Sveučilište u Zagrebu, Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb, Zagreb, 1921., 1947., 1955., 1956., 1980., 2010., 29. srpnja, 30. rujna.
Šalovci
Šalovci (mađarski:Sall, njemački:Schabing), naselje i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Dušan Benčić i Šalovci · Vidi više »
Dekan
* Dekan (naslov).
Novi!!: Dušan Benčić i Dekan · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Dušan Benčić i Fakultet · Vidi više »
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada) Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), javno je visoko učilište te znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Dušan Benčić i Fakultet strojarstva i brodogradnje · Vidi više »
Geodet
Geodet mjeri zemljište pomoću daljinomjera. Geodet je osoba koja se profesionalno bavi geodezijom.
Novi!!: Dušan Benčić i Geodet · Vidi više »
Geodetski fakultet u Zagrebu
Geodetski fakultet je jedna od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Dušan Benčić i Geodetski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dušan Benčić i Hrvatska · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Dušan Benčić i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Dušan Benčić i Nikola Tesla · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Dušan Benčić i Optika · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Dušan Benčić i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Dušan Benčić i Profesor · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Dušan Benčić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb
Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb, poznata skraćeno i kao Ruđer, je srednja tehnička škola iz Zagreba.
Novi!!: Dušan Benčić i Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dušan Benčić i Zagreb · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Dušan Benčić i 1921. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Dušan Benčić i 1947. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Dušan Benčić i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Dušan Benčić i 1956. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Dušan Benčić i 1980. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Dušan Benčić i 2010. · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Dušan Benčić i 29. srpnja · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Dušan Benčić i 30. rujna · Vidi više »
