Brže od pregledniku!
23 odnosi: Duško Antunović, Hrvatska, Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb, Korčula, Korčulanski plivački klub, Kup europskih prvaka 1970./71. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1974./75. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1975./76. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1989./90. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1990./91. (vaterpolo), Nagrada HOO-a Matija Ljubek, Ratko Rudić, Siniša Belamarić, Vaterpolo, Vaterpolo klub Partizan Beograd, Wasserfreunde Spandau 04 Berlin, Zagreb, Zoran Janković (vaterpolist), 16. veljače, 1947., 2012., 24. veljače.
Duško Antunović
Duško Antunović (Korčula, 24. veljače 1947. – Zagreb, 16. veljače 2012.), hrvatski vaterpolist, vaterpolski trener i prvi izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije.
Novi!!: Duško Antunović i Duško Antunović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Duško Antunović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska vaterpolska reprezentacija
Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.
Novi!!: Duško Antunović i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb
Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost (HAVK Mladost) je hrvatski vaterpolski klub iz Zagreba, dio Hrvatskog akademskog športskog društva Mladost.
Novi!!: Duško Antunović i Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Duško Antunović i Korčula · Vidi više »
Korčulanski plivački klub
Plivalište KPK Vaterpolsko igralište KPK Korčulanski plivački klub je vaterpolski klub iz Korčule.
Novi!!: Duško Antunović i Korčulanski plivački klub · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1970./71. (vaterpolo)
Ovo je osmo izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: Duško Antunović i Kup europskih prvaka 1970./71. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1974./75. (vaterpolo)
Ovo je dvanaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: Duško Antunović i Kup europskih prvaka 1974./75. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1975./76. (vaterpolo)
Ovo je trinaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: Duško Antunović i Kup europskih prvaka 1975./76. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1989./90. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1989./90. igralo je 8 momčadi.
Novi!!: Duško Antunović i Kup europskih prvaka 1989./90. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1990./91. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1990./91. igralo je 8 momčadi.
Novi!!: Duško Antunović i Kup europskih prvaka 1990./91. (vaterpolo) · Vidi više »
Nagrada HOO-a Matija Ljubek
Stipe Sikirice. Izrađena je u bronci. Nagrada HOO-a Matija Ljubek nagrada je Hrvatskog olimpijskog odbora za životno djelo, koja se dodjeljuje svake godine na svečanosti Velikog dana hrvatskog športa, koji se održava u čast 17. siječnja, godišnjice primitka HOO u Međunarodni olimpijski odbor.
Novi!!: Duško Antunović i Nagrada HOO-a Matija Ljubek · Vidi više »
Ratko Rudić
Ratko Rudić (Beograd, 7. lipnja 1948.), hrvatski je, umirovljeni, vaterpolski trener i nekadašnji vaterpolist.
Novi!!: Duško Antunović i Ratko Rudić · Vidi više »
Siniša Belamarić
Siniša Belamarić je bivši hrvatski vaterpolist, državni reprezentativac, srebrni s europskog prvenstva 1977. u Jönköpingu.
Novi!!: Duško Antunović i Siniša Belamarić · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: Duško Antunović i Vaterpolo · Vidi više »
Vaterpolo klub Partizan Beograd
Partizan je srbijanski vaterpolski klub iz Beograda.
Novi!!: Duško Antunović i Vaterpolo klub Partizan Beograd · Vidi više »
Wasserfreunde Spandau 04 Berlin
thumb Wasserfreunde Spandau 04 je njemački vaterpolski klub iz Berlina.
Novi!!: Duško Antunović i Wasserfreunde Spandau 04 Berlin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Duško Antunović i Zagreb · Vidi više »
Zoran Janković (vaterpolist)
Zoran Janković (Zenica, 8. siječnja 1940. – 25. svibnja 2002.), srbijanski vaterpolist, olimpijski pobjednik iz Meksika 1968. i srebrni s Olimpijskih igara u Tokiju 1964. Igrao je za beogradski Partizan.
Novi!!: Duško Antunović i Zoran Janković (vaterpolist) · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Duško Antunović i 16. veljače · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Duško Antunović i 1947. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Duško Antunović i 2012. · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Duško Antunović i 24. veljače · Vidi više »
