Brže od pregledniku!
22 odnosi: Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Glasovir, Halid Bešlić, Haris Džinović, Harmonika, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Ivo Lesić, Jugoslavija (razdvojba), Jugoton, Kiseljak, Kreševo (BiH), Narodna glazba, Pjevanje, Sarajevo, Skladatelj, Split, Tekstopisac, Toma Zdravković, 1960., 7. veljače.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Duško Kuliš i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Duško Kuliš i Dalmacija · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Duško Kuliš i Glasovir · Vidi više »
Halid Bešlić
Halid Bešlić (Knežina, Sokolac; 20. studenoga 1953.), bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe.
Novi!!: Duško Kuliš i Halid Bešlić · Vidi više »
Haris Džinović
Haris Džinović (Sarajevo, 26. rujna 1951.) je bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe, tekstopisac i skladatelj.
Novi!!: Duško Kuliš i Haris Džinović · Vidi više »
Harmonika
Dijatonska harmonika Stara talijanska harmonika s klavijaturom Harmonika (armunika) je široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe.
Novi!!: Duško Kuliš i Harmonika · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Duško Kuliš i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Duško Kuliš i Hrvatska · Vidi više »
Ivo Lesić
Ivo Lesić (Beograd, 21. rujna 1955.), hrvatski skladatelj, izvršni i glazbeni producent, tekstopisac, glazbeni aranžer zabavne glazbe i kazališnih lutkarskih komada, vokalni solist, redatelj kazališta lutaka.
Novi!!: Duško Kuliš i Ivo Lesić · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Duško Kuliš i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Jugoton
Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.
Novi!!: Duško Kuliš i Jugoton · Vidi više »
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Novi!!: Duško Kuliš i Kiseljak · Vidi više »
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Novi!!: Duško Kuliš i Kreševo (BiH) · Vidi više »
Narodna glazba
Narodna glazba, često i samo folk, podvrsta je tradicijske i važna sastavnica folklorne glazbe koja objedinjuje ukupan glazbeni izričaj pojedinoga naroda.
Novi!!: Duško Kuliš i Narodna glazba · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Duško Kuliš i Pjevanje · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Duško Kuliš i Sarajevo · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Duško Kuliš i Skladatelj · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Duško Kuliš i Split · Vidi više »
Tekstopisac
Tekstopisac je osoba, koja surađuje sa skladateljem i na osnovi harmonije napiše stihove, koji se uklapaju u glazbenu strukturu.
Novi!!: Duško Kuliš i Tekstopisac · Vidi više »
Toma Zdravković
Tomislav "Toma" Zdravković (Aleksinac,, pristupljeno 5. svibnja 2015. 20. studenoga 1938. – Beograd, 30. rujna 1991.) bio je jugoslavenski i srbijanski pjevač narodne glazbe.
Novi!!: Duško Kuliš i Toma Zdravković · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Duško Kuliš i 1960. · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Duško Kuliš i 7. veljače · Vidi više »
