Brže od pregledniku!
17 odnosi: Šibenik, Dalmacija, Festival, Festival dalmatinskih klapa Omiš, Hrvatska, Klapa Šufit, Klapa Cambi, Klapa Trogir, Klapsko pjevanje, Matica hrvatska, Omiš, Pedagog, Senj, Skladatelj, Split, 1946., 3. srpnja.
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Duško Tambača i Šibenik · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Duško Tambača i Dalmacija · Vidi više »
Festival
Festival u Kufsteinu Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života.
Novi!!: Duško Tambača i Festival · Vidi više »
Festival dalmatinskih klapa Omiš
Festivalski plakat 1969. zastavice na gradskim ulicama u Omišu. Festival dalmatinskih klapa u Omišu (skr. FDK Omiš ili FDK), najugledniji je hrvatski klapski festival te jedan od najvažnijih godišnjih glazbenih događaja u Dalmaciji, ali i općenito u hrvatskoj glazbi.
Novi!!: Duško Tambača i Festival dalmatinskih klapa Omiš · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Duško Tambača i Hrvatska · Vidi više »
Klapa Šufit
Klapa Šufit, kulturno umjetničko društvo iz Splita.
Novi!!: Duško Tambača i Klapa Šufit · Vidi više »
Klapa Cambi
Klapa Cambi je dalmatinska klapa iz Kaštel Kambelovca.
Novi!!: Duško Tambača i Klapa Cambi · Vidi više »
Klapa Trogir
Klapa Trogir nagrađivana je muška klapa iz Trogira.
Novi!!: Duško Tambača i Klapa Trogir · Vidi više »
Klapsko pjevanje
Klapsko pjevanje ili klapska glazba, tradicijska je hrvatska vokalna glazba podrijetlom iz Dalmacije, najviše iz primorskih i otočkih krajeva.
Novi!!: Duško Tambača i Klapsko pjevanje · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Duško Tambača i Matica hrvatska · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Duško Tambača i Omiš · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Duško Tambača i Pedagog · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Duško Tambača i Senj · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Duško Tambača i Skladatelj · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Duško Tambača i Split · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Duško Tambača i 1946. · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Duško Tambača i 3. srpnja · Vidi više »
