Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Duško Ćurlić

Indeks Duško Ćurlić

Duško Ćurlić (Zagreb, 28. siječnja 1968.) je hrvatski TV i radio voditelj na HRT-u. Osim što je poznat po tome što je voditelj najpopularnijih showova Ples sa zvijezdama, Zvijezde pjevaju, Kruške i jabuke, manje je poznato da je snimio nekoliko reklamnih spotova, imao gostujuće uloge u serijama Bitange i princeze i Ljubav u zaleđu i drugima, te filmovima poput Ne pitaj kako! i Iza stakla.

29 odnosi: Auti (film), Bitange i princeze, Dora (natjecanje), Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Izbavitelji, Juhu-hu, Kruške i jabuke, Ljubav u zaleđu, Pjesma Eurovizije, Ples sa zvijezdama, Porin, Radio 101, Večernjakova ruža, Zagreb, Zvijezde pjevaju, 1968., 1999., 2002., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2012., 2013., 2014., 2017., 28. siječnja.

Auti (film)

Auti (eng. Cars) je američki računalno-animirani film studija Pixar iz 2006. godine.

Novi!!: Duško Ćurlić i Auti (film) · Vidi više »

Bitange i princeze

Bitange i princeze je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 15. travnja 2005. godine.

Novi!!: Duško Ćurlić i Bitange i princeze · Vidi više »

Dora (natjecanje)

Dora ili Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije ime je dobila po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Duško Ćurlić i Dora (natjecanje) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Duško Ćurlić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Duško Ćurlić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Izbavitelji

Izbavitelji je američka animirana akcijska komedija o superherojskoj obitelji Incredible.

Novi!!: Duško Ćurlić i Izbavitelji · Vidi više »

Juhu-hu

Juhu-hu (eng. Ratatouille) je račulno-animirani film američkog animacijskog studija Pixar iz 2007. godine.

Novi!!: Duško Ćurlić i Juhu-hu · Vidi više »

Kruške i jabuke

Kruške i jabuke je licenčna kulinarska TV emisija, koja se od 1999. do 2005. emitirala u programu Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Duško Ćurlić i Kruške i jabuke · Vidi više »

Ljubav u zaleđu

Ljubav u zaleđu je hrvatska telenovela napisala Diana Pečkaj Vuković i Martina Vukoja.

Novi!!: Duško Ćurlić i Ljubav u zaleđu · Vidi više »

Pjesma Eurovizije

Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.

Novi!!: Duško Ćurlić i Pjesma Eurovizije · Vidi više »

Ples sa zvijezdama

Ples sa zvijezdama je zabavna emisija s elementima plesa.

Novi!!: Duško Ćurlić i Ples sa zvijezdama · Vidi više »

Porin

Porin može značiti.

Novi!!: Duško Ćurlić i Porin · Vidi više »

Radio 101

Radio 101 je zagrebačka privatna radijska postaja u vlasništvu tvrtke Radio 101 d.o.o. Kolokvijalan naziv za Radio 101 je Stojedinica.

Novi!!: Duško Ćurlić i Radio 101 · Vidi više »

Večernjakova ruža

Večernjakova ruža je medijska nagrada u Hrvatskoj koja se dodjeljuje od 1994. godine.

Novi!!: Duško Ćurlić i Večernjakova ruža · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Duško Ćurlić i Zagreb · Vidi više »

Zvijezde pjevaju

Zvijezde pjevaju, hrvatska je zabavno-pjevačka televizijska emisija čiji su voditelji Barbara Kolar i Duško Ćurlić.

Novi!!: Duško Ćurlić i Zvijezde pjevaju · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Duško Ćurlić i 1968. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Duško Ćurlić i 1999. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2008. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2014. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Duško Ćurlić i 2017. · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: Duško Ćurlić i 28. siječnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »