Brže od pregledniku!
17 odnosi: Apolon, Barok, Dijana (mitologija), Gornja Bistra, Hrvatska, Jupiter (mitologija), Kron, Krsto II. Oršić, Kulturno dobro, Marija Terezija Austrijska, Muza, Nepokretna kulturna baština, Oroslavje, Venera (mitologija), Zagreb, 1774., 1778..
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Apolon · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Barok · Vidi više »
Dijana (mitologija)
Dijana je staroitalska boginja svjetla, Mjeseca i života, koju su Rimljani već u najstarija vremena izjednačili s grčkom boginjom Artemidom.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Dijana (mitologija) · Vidi više »
Gornja Bistra
Gornja Bistra je naselje u općini Bistra, Zagrebačka županija.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Gornja Bistra · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Hrvatska · Vidi više »
Jupiter (mitologija)
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Jupiter (mitologija) · Vidi više »
Kron
Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Kron · Vidi više »
Krsto II. Oršić
Krsto II.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Krsto II. Oršić · Vidi više »
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Kulturno dobro · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Muza · Vidi više »
Nepokretna kulturna baština
Dubrovačke gradske zidine Nepokretna kulturna baština fizička je opipljiva ili "materijalna kulturna baština".
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Nepokretna kulturna baština · Vidi više »
Oroslavje
Oroslavje je grad u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Oroslavje · Vidi više »
Venera (mitologija)
Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji Venera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Venera (mitologija) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i Zagreb · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri i 1774. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
