Brže od pregledniku!
32 odnosi: Babonići, Batthyány, Frankapani, Glagoljica, Hrvatska, Juraj IV. Zrinski, Kamen, Karlovačka županija, Knezovi Zrinski, Kupa, Narječja hrvatskog jezika, Nikola VII. Zrinski, Oružje, Ozalj, Petar IV. Zrinski, Slava Raškaj, Srednji vijek, Thurn und Taxis, 1244., 1398., 1556., 1577., 1599., 1671., 1743., 1753., 1766., 18. stoljeće, 1821., 1872., 1928., 1971..
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Babonići · Vidi više »
Batthyány
Grb obitelji Baćan na jednoj od njihovih palača u Beču Batthyány (Bachyan, Bathian, Bathyan, Bathyany, Battiani, de Bachan, Baćan), hrvatsko-ugarska plemićka obitelj koja djeluje u Hrvatskoj od početka 15. stoljeća.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Batthyány · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Frankapani · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Hrvatska · Vidi više »
Juraj IV. Zrinski
Juraj IV.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Juraj IV. Zrinski · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Kamen · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Karlovačka županija · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Kupa · Vidi više »
Narječja hrvatskog jezika
Narječja hrvatskog jezika su skupovi dijalekata kojima govore Hrvati ili kojima se govori u Hrvatskoj, a koji dijele zajedničke razvojne osobine.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Narječja hrvatskog jezika · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Oružje
Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Oružje · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Ozalj · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Slava Raškaj
Slava Raškaj (krštena kao Slavomira Friderika Olga) (Ozalj, 2. siječnja 1877. – Stenjevec, Zagreb, 29. ožujka 1906.) bila je hrvatska slikarica.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Slava Raškaj · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Srednji vijek · Vidi više »
Thurn und Taxis
Obiteljski grb Thurn und Taxis na Palais Thurn und Taxis u Frankfurtu na Maini Thurn und Taxis (hrv. Thurn i Taxis) je njemačka plemićka obitelj, koja stoluje od 1748.
Novi!!: Stari grad Ozalj i Thurn und Taxis · Vidi više »
1244.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1244. · Vidi više »
1398.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1398. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1556. · Vidi više »
1577.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1577. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1599. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1671. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1743. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1753. · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1766. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 18. stoljeće · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1821. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1872. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1928. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Stari grad Ozalj i 1971. · Vidi više »
