Brže od pregledniku!
31 odnosi: Austrija, Barok, Bednja, Celjski grofovi, Dvorac, Grofovi Draškovići, Hrvatska, Jan Vitovec, Korvin, Krapina, Neogotika, Nikola VII. Zrinski, Romantizam, Trakošćan (Bednja), Trakošćansko jezero, Varaždin, Varaždinska županija, Zagorska kneževina, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1568., 1592., 16. stoljeće, 1752., 18. stoljeće, 1850., 1860., 19. stoljeće, 1944., 1953., 2017..
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Trakošćan i Austrija · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Trakošćan i Barok · Vidi više »
Bednja
lipa starija od 200 godina, spomenik parkovne arhitekture Bednja je naselje i općina u Hrvatskoj na rijeci Bednji.
Novi!!: Trakošćan i Bednja · Vidi više »
Celjski grofovi
Grb grofova Celjskih Celjski grofovi (njem. Grafen von Cilli, slov. Celjski grofje, mađ.: Cillei grófok), velikaška dinastička obitelj.
Novi!!: Trakošćan i Celjski grofovi · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Trakošćan i Dvorac · Vidi više »
Grofovi Draškovići
Grofovi Draškovići su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom niza stoljeća imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom životu hrvatskog naroda i hrvatske države u svim njenim vidovima postojanja (od personalne unije s Ugarskom preko sastavnog dijela habsburške monarhije do rascijepljene pokrajine u prvoj južnoslavenskoj državi).
Novi!!: Trakošćan i Grofovi Draškovići · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Trakošćan i Hrvatska · Vidi više »
Jan Vitovec
Jan Vitovec Grebengradski (Ivan Bitovec, Jan Bitovac (? – ?, 1468.), češki plemić, vojnik plaćenik, grof zagorski ("grof od Zagorja"). Obnašao dužnost slavonskog bana., Hrvatska enciklopedija, LZMK. Pristupljeno 29. svibnja 2016. Kovao je vlastiti novac. Usporedno s Nikolom Iločkim ban cijele Slavonije od 1457. do 1463. godine. Nosio je naslov Grebengradskog. U povijesnim ga izvorima nalazimo i kao Ivan Vitovec", "pan Jan", "de Greben", "Bitovec", "Wittowicz zum Greben", "Witobecz", "Vitovecz". Imao je sinove Jurja, Vilima (u. 1510.), Ivana i kći Katarinu (udanu za Nikolu Széchyja Gornjolendavskog).
Novi!!: Trakošćan i Jan Vitovec · Vidi više »
Korvin
Korvin.
Novi!!: Trakošćan i Korvin · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Trakošćan i Krapina · Vidi više »
Neogotika
Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20.
Novi!!: Trakošćan i Neogotika · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Trakošćan i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Trakošćan i Romantizam · Vidi više »
Trakošćan (Bednja)
Trakošćan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Bednja, Varaždinska županija.
Novi!!: Trakošćan i Trakošćan (Bednja) · Vidi više »
Trakošćansko jezero
Trakošćansko jezero umjetno je jezero smješteno u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, na dodiru Macelja, Ravne gore i Strahinjčice.
Novi!!: Trakošćan i Trakošćansko jezero · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Trakošćan i Varaždin · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Trakošćan i Varaždinska županija · Vidi više »
Zagorska kneževina
Zagorska kneževina (lat. Comitatum Zagorie et castra nostra) bila je upravna jedinica na prostoru Zagorja.
Novi!!: Trakošćan i Zagorska kneževina · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 12. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 13. stoljeće · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 1568. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 1592. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 16. stoljeće · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 1752. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 18. stoljeće · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 1850. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 1860. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 19. stoljeće · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 1944. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Trakošćan i 1953. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Trakošćan i 2017. · Vidi više »
