Brže od pregledniku!
77 odnosi: Astrometrija, Astronomska jedinica, Astronomski instrumenti, Atmosfera, Atom, Atomski sat, Baricentar, Berenikina kosa, Brzina svjetlosti, Centaur (zviježđe), Cijanid, Crveni pomak, Dijamant, Dopplerov efekt, Dvojna zvijezda, Ekscentricitet, Ekstrasolarni planetni sustav, Elipsa, Fotografija, Gamma Cephei Ab, Gibanje, Giordano Bruno, Gliese 581 g, Gliese 667 Cc, GQ Lupi b, Gravitacija, Gravitacijska konstanta, Gravitacijske leće, Hertzsprung-Russellov dijagram, Inklinacija, Interferencija valova, Jupiter, Kalij, Kepler (svemirski teleskop), Kisik, Kut, Masa, Metan, Mjerenje, Mjesec, Natrij, Nikola Kopernik, Obujam, Otto Wilhelm von Struve, Pegaz (zviježđe), Period, Planet, Plavi pomak, Proksima Centaura, Proksima Centaura b, ..., PSR 1257+12 A, PSR B1620-26c, Pulsar, Pulsirajuća promjenljiva zvijezda, Radijacija, Rep kometa, Smeđi patuljak, Spektroskopija, Strijelac (zviježđe), Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Svemirski teleskop Hubble, Svjetlosna godina, Tehnika, Toplinsko zračenje, Ugljik, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Valna duljina, Vjetar, Voda, Vodik, William Herschel, Zakon očuvanja količine gibanja, Zemljina atmosfera, Zvijezda, 51 Pegasi b. Proširite indeks (27 više) »
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Astrometrija · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Astronomska jedinica · Vidi više »
Astronomski instrumenti
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Astronomski instrumenti · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Atmosfera · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Atom · Vidi više »
Atomski sat
Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004., ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina Atomski sat s cjelokupnom opremom, u američkom pomorskom opservatoriju Minijaturni atomski sat Točnost atomskih satova kroz povijest (NIST - ''National Institute of Standards and Technology'') Atomski sat na bazi cezija je sat koji koristi elektromagnetsko zračenje, koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K. Prvi atomski sat je napravljen 1955.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Atomski sat · Vidi više »
Baricentar
Sunčevog sustava s obzirom na Sunce. Baricentar, težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. Baricentar (grč. bari- ili βαρύ-ς: teško + centar: središte), težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju nebeska tijela dvojnog ili višestrukog sustava.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Baricentar · Vidi više »
Berenikina kosa
Berenikina kosa (lat. Coma Berenices) je dugo poznati asterizam koji je naposljetku pretvoren u zviježđe.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Berenikina kosa · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Centaur (zviježđe)
Centaur ili Kentaur (lat. Centaurus, oznaka: Cen) je veliko zviježđe južnoga neba koje se nalazi između zviježđa Jedro, Kobilice, Križa, Muhe, Sisaljke, Šestara, Vodene zmije (ženske) i Vuka.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Centaur (zviježđe) · Vidi više »
Cijanid
Cijanidi su soli cijanovodične kiseline (HCN(aq)).
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Cijanid · Vidi više »
Crveni pomak
Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Crveni pomak · Vidi više »
Dijamant
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Dijamant · Vidi više »
Dopplerov efekt
gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Dopplerov efekt · Vidi više »
Dvojna zvijezda
Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Dvojna zvijezda · Vidi više »
Ekscentricitet
Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Ekscentricitet · Vidi više »
Ekstrasolarni planetni sustav
Ekstrasolarni planetni sustav (ekstra- + lat. solaris: sunčani), sustav egzoplaneta i inih svemirskih tijela poput patuljastih planeta, prirodnih satelita, asteroida, meteoroida, kometa, malih tijela i dr.) koja su gravitacijski povezana s matičnom zvijezdom ili više njih. Prvi planetni sustav izvan Sunčeva sustava otkriven je 1992. oko pulsara PSR 1257 12. Drugi je otkriven 1998. u zviježđu Labuda. S dvjema je dosad otkrivenim egzopolanetima, a osobitost je što mu je središnja zvijezda HD 187123 slična Suncu. Ekstrasolarni planetni sustav može imati više središnjih zvijezda, poput sustava oko dvojne zvijezde ups And koji ima vrući Jupiter. Do 2017. potvrđeno je postojanje oko 2800 ekstrasolarnih planetnih sustava, a najsloženiji do danas otkriveni imaju sedam planeta.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Ekstrasolarni planetni sustav · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Elipsa · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Fotografija · Vidi više »
Gamma Cephei Ab
Gamma Cephei Ab je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 45 svjetlosnih godina, u orbiti zvijezde Gamma Cephei iz konstelacije Kefej.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Gamma Cephei Ab · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Gibanje · Vidi više »
Giordano Bruno
'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Giordano Bruno · Vidi više »
Gliese 581 g
Gliese 581g je nepotvrđeni egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 20,3 svjetlosnih godina u orbiti zvijezde Gliese 581.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Gliese 581 g · Vidi više »
Gliese 667 Cc
Gliese 667 Cc je egzoplanet koji orbitira crvenog patuljka Gliese 667 C, koji je dio sustava Gliese 667.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Gliese 667 Cc · Vidi više »
GQ Lupi b
GQ Lupi b je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 400 svjetlosnih godina, u orbiti zvijezde GQ Lupi iz konstelacije Vuk.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i GQ Lupi b · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Gravitacija · Vidi više »
Gravitacijska konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Gravitacijska konstanta · Vidi više »
Gravitacijske leće
Svemirskog teleskopa Hubble). Pojava kola se naziva ''Einsteinov križ'': javljaju se 4 slike udaljenog kvazara oko galaksije zbog jake snage gravitacijske leće. Gravitacijske leće su galaktike ili skupine galaktika koje svojim gravitacijskim poljem skreću svjetlost udaljenih izvora na putu prema Zemlji (skretanje u gravitacijskom polju Sunca potvrđeno je već 1918.), pa nastaju lažne slike, često složene i nepravilne, oblika djeteline, lukova, a katkada i prstena (Einsteinov prsten).
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Gravitacijske leće · Vidi više »
Hertzsprung-Russellov dijagram
Hertzsprung-Russellov dijagram (poznat pod kraticama HRD ili HR dijagram) je dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Hertzsprung-Russellov dijagram · Vidi više »
Inklinacija
Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Inklinacija · Vidi više »
Interferencija valova
Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Interferencija valova · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Jupiter · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Kalij · Vidi više »
Kepler (svemirski teleskop)
Kepler, NASA-in program otkrivanja egzoplaneta uz pomoć istoimenog svemirskog teleskopa.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Kepler (svemirski teleskop) · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Kisik · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Kut · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Masa · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Metan · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Mjerenje · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Mjesec · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Natrij · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Nikola Kopernik · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Obujam · Vidi više »
Otto Wilhelm von Struve
Otto Wilhelm von Struve (Tartu, 7. svibnja 1819. (julijanski kalendar: 25. travnja) – Karlsruhe, 14. travnja 1905.), ruski astronom iz poznate baltičke njemačke obitelji astronoma Struve.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Otto Wilhelm von Struve · Vidi više »
Pegaz (zviježđe)
Pegaz (lat. Pegasus) je zviježđe sjeverne polutke nazvano prema istoimenom mitološkom krilatom konju.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Pegaz (zviježđe) · Vidi više »
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Period · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Planet · Vidi više »
Plavi pomak
Dopplerov crveni i plavi pomak Plavi pomak je skraćivanje valne duljine elektromagnetskog zračenja uzrokovano gibanjem izvora zračenja prema promatraču.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Plavi pomak · Vidi više »
Proksima Centaura
Proksima Centaura (lat. proxima: najbliža), Proxima Centauri ili Alfa Centaura C je zvijezda najbliža Suncu, udaljena 4,22 svjetlosnih godina, prividne magnitude 11,05.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Proksima Centaura · Vidi više »
Proksima Centaura b
Barnardovu zvijezdu. Proksima Centaura b ili Proxima Centauri b (ponekad jednostavnije Proxima b) je ekstrasolarni planet koji ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Centaura, najbliže zvijezde našem Suncu.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Proksima Centaura b · Vidi više »
PSR 1257+12 A
PSR 1257+12 A (nazvan i Draugr) je egzoplanet u orbiti pulsara PSR 1257+12 zviježđu Djevica, čija je udaljenost procijenjena na 980 svjetlosnih godina.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i PSR 1257+12 A · Vidi više »
PSR B1620-26c
PSR B1620-26c (također PSR B1620-26 b, neslužbeno Metuzalem) je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 7,200 svjetlosnih godina u orbiti pulsara PSR B1620-26 iz zviježđa Škorpion. Ovaj egzoplanet prvi je otkriven izvan diska Mliječnog Puta, jer se nalazi u kuglastom skupu Messier 4. Kategorija:Planeti oko pulsara Kategorija:Škorpion (zviježđe).
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i PSR B1620-26c · Vidi više »
Pulsar
magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Pulsar · Vidi više »
Pulsirajuća promjenljiva zvijezda
Pulsirajuće promjenljive zvijezde (eng. pulsating variables,Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004.,, str. 122 rus. пульсирующие переменные звёзды) su vrsta promjenljivih zvijezda.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Pulsirajuća promjenljiva zvijezda · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Radijacija · Vidi više »
Rep kometa
Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Rep kometa je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica").
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Rep kometa · Vidi više »
Smeđi patuljak
Smeđi patuljak i planeti u njegovoj orbiti Smeđi patuljak je nebesko tijelo mnogostruko veće od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Smeđi patuljak · Vidi više »
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Spektroskopija · Vidi više »
Strijelac (zviježđe)
Strijelac (lat: Sagittarius) jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Zmijonosca na zapadu i Jarca na istoku.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Strijelac (zviježđe) · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Sunčev vjetar · Vidi više »
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Svemirski teleskop Hubble · Vidi više »
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Svjetlosna godina · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Tehnika · Vidi više »
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Toplinsko zračenje · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Ugljik · Vidi više »
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Valna duljina · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Vjetar · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Voda · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Vodik · Vidi više »
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i William Herschel · Vidi više »
Zakon očuvanja količine gibanja
količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Pomoću zakona očuvanja količine gibanja rješavaju se zadaci sa sudarima (sraz). Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Elastični sraz (sudar) jednakih masa. Elastični sraz (sudar) nejednakih masa. Zakon očuvanja količine gibanja je jedan od najvažnijih zakona u fizici koji vrijedi, bez izuzetka, za sve zatvorene sustave.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Zakon očuvanja količine gibanja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i Zvijezda · Vidi više »
51 Pegasi b
Umjetničko viđenje prvog otkrivenog egzoplaneta 51 Pegasi b. 51 Pegasi b (neslužbeno Bellerophon) je ekstrasolarni planet u sustavu zvijezde nalik na Sunce, 51 Pegasi, udaljene od Zemlje približno 50 svjetlosnih godina, u zviježđu Pegazu, koji obilazi matičnu zvijezdu za 4,23 dana (101,54 sati) na srednjoj udaljenosti od približno 0,0527 astronomskih jedinica (ekscentricitet 0,0069, inklinacija 80°).
Novi!!: Ekstrasolarni planeti i 51 Pegasi b · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Egzoplanet, Egzoplaneti, Ekstrasolarni planet, Izvansolarni planeti, Planeti izvan Sunčevog sustava, Vansolarni planeti.
