Brže od pregledniku!
76 odnosi: Aluminij, Amalgam (kemija), Anoda, Atmosfera, Atom, Željezo, Željezovi oksidi, Živa, Bakar, Baze (kemija), Cementit, Cink, Električni naboj, Električni potencijal, Elektroda, Elektrodni potencijal, Elektrokemija, Elektrolit, Elektrolitska disocijacija, Elektromotorna sila, Elektron, Ferit, Fluor, Galvanski elementi, Grafit, Hidratacija, Hidroksidi, Hidroksil, Ion, Ioniziranje, Kadmij, Katoda, Kiseline, Kisik, Kondenzacija, Korozija, Kovine, Kristal, Kristalna rešetka, Krom, Krutine, Legura, Magnezij, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju, Molekula, Nikal, Oksidacija, Oksidans, Olovo (element), Otopine, ..., PH, Platina, Plinska konstanta, Prevlaka (tehnologija), Redoks, Reducens, Sivi lijev, Soli, Srebro, Standardna vodikova elektroda, Standardni elektrodni potencijal, Tekućine, Temperatura, Titanij, Tlak, Ugljični čelik, Ugljikov (II) oksid, Vijak, Vlažnost zraka, Voda, Vodik, Vodljivost, Volt, Walther Hermann Nernst, Zakovica, Zlato. Proširite indeks (26 više) »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Aluminij · Vidi više »
Amalgam (kemija)
Amalgam žive i srebra u zubu U kemiji amalgam je tvar stvorena reakcijom žive i neke druge kovine.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Amalgam (kemija) · Vidi više »
Anoda
galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Anoda · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Atmosfera · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Atom · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Željezo · Vidi više »
Željezovi oksidi
Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Željezovi oksidi · Vidi više »
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Živa · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Bakar · Vidi više »
Baze (kemija)
Baze (njem. Base -). Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Baze (kemija) · Vidi više »
Cementit
Prikaz kristalne rešetke cementita. Atomi željeza su plave boje. Stabilni dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je cementit (željezov karbid – Fe3C) stabilan. Udio kristalnih struktura u čeliku i lijevanom željezu. Krivulja hlađenja čistog željeza. Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Brzina hlađenja čelika. Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140). Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika. Cementit ili željezov karbid (Fe3C) je vrlo tvrd i krt kemijski spoj, sastojina je tehničkog željeza koja uzrokuje njegovu tvrdoću.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Cementit · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Cink · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Električni naboj · Vidi više »
Električni potencijal
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. Električni potencijal (oznaka V ili φ) je skalarna fizikalna veličina koja opisuje potencijalnu energiju električki nabijene čestice u statičkom električnom polju.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Električni potencijal · Vidi više »
Elektroda
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Elektroda · Vidi više »
Elektrodni potencijal
mol dm−3, 4. vodena brtva kola sprječava utjecaj kisika, 5. otopina metalne soli u kojoj se nalazi metal kojem se mjeri standardni elektrodni potencijal, koja je odvojena nekom dijafragmom, koja razdvaja otopine ali propušta ione. Mjerenje elektrodnog potencijala s tri elektrode. Elektrodni potencijal je električni potencijal elektrokemijske ćelije u kojoj je ispitivana elektroda spojena kao katoda, a standardna vodikova elektroda (E.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Elektrodni potencijal · Vidi više »
Elektrokemija
Elektrokemija jedna je od grana kemije.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Elektrokemija · Vidi više »
Elektrolit
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. gorivnog članka. Elektrolit je kemijski spoj koji je električki vodljiv ili to postaje u otopljenom ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive ione koji mogu prenositi električni naboj.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Elektrolit · Vidi više »
Elektrolitska disocijacija
vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Elektrolitska disocijacija · Vidi više »
Elektromotorna sila
Elektromotorna sila je u elektrotehnici veličina kojom se izražava rad potreban za razdvajanje nosilaca električnih naboja u izvoru električne struje, pri čemu sila koja djeluje na električne naboje nije direktna posljedica električnog polja.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Elektromotorna sila · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Elektron · Vidi više »
Ferit
Krivulja hlađenja čistog željeza. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je ferit (alfa-željezo) stabilan. Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Brzina hlađenja čelika. Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140). Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je naziv za alfa-željezo, alotropsku modifikaciju željeza stabilnu do 911 °C, također strukturni sastojak tehničkoga željeza i čelika u obliku čvrste otopine malih količina ugljika u alfa-željezu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Ferit · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Fluor · Vidi više »
Galvanski elementi
žablji mišići trzaju ako su u dodiru s dvjema različitim kovinama.David Ames Wells, ''The science of common things: a familiar explanation of the first principles of physical science. For schools, families, and young students.'', Publisher Ivison, Phinney, Blakeman, 1859, 323 pages (http://books.google.co.uk/books?id.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Galvanski elementi · Vidi više »
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Grafit · Vidi više »
Hidratacija
Hidratacija, u kemiji, reakcija je u kojoj se ioni, molekule ili koloidne čestice vežu s molekulama vode.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Hidratacija · Vidi više »
Hidroksidi
Hidroksidi (hidr- +oksidi) su anorganski spojevi koji se sastoje od metalnih kationa i hidroksidnih aniona (OH-).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Hidroksidi · Vidi više »
Hidroksil
Hidroksil je u kemiji spoj koji se sastoji od atoma kisika vezanog kovalentnom vezom na atom vodika.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Hidroksil · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Ion · Vidi više »
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Ioniziranje · Vidi više »
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Kadmij · Vidi više »
Katoda
Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Katoda · Vidi više »
Kiseline
Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Kiseline · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Kisik · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Kondenzacija · Vidi više »
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Korozija · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Kovine · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Kristal · Vidi više »
Kristalna rešetka
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Kristalna rešetka · Vidi više »
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Krom · Vidi više »
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Krutine · Vidi više »
Legura
Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Legura · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Magnezij · Vidi više »
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Molekula · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Nikal · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Oksidacija · Vidi više »
Oksidans
Oksidans je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Oksidans · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Olovo (element) · Vidi više »
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Otopine · Vidi više »
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i PH · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Platina · Vidi više »
Plinska konstanta
Plinska konstanta ili univerzalna plinska konstanta je fizikalna konstanta koja je vezana za jednadžbu stanja idealnog plina.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Plinska konstanta · Vidi više »
Prevlaka (tehnologija)
željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. bakrenog sulfata (bakrenje). Emajlirano posuđe. Prevlaka označava sloj materijala koji je prirodnim ili umjetnim putem stvoren na površini, ili je nanešen nekim postupkom na strukturno različiti osnovni materijal u svrhu ispunjavanja odgovarajućih tehnoloških i dekorativnih svojstava.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Prevlaka (tehnologija) · Vidi više »
Redoks
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Redoks · Vidi više »
Reducens
Reducens je tvar koja otpušta elektrone.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Reducens · Vidi više »
Sivi lijev
Ploče od sivog lijeva na klaviru. Tava od sivog lijeva (lijevano željezo). željeza i ugljika, te nekih drugih legirnih elemenata, gdje je sadržaj ugljika od 2,0 – 4,5% (maseni udio). Reljef od sivog lijeva. Stare peći na drva od sivog lijeva. Sivi lijev je legura željeza i ugljika, gdje se ugljik izlučuje iz legure kao grafit, i to za vrijeme skrućivanja ili pri njenom žarenju (temperiranje), pa se time postiže bolja obradivost i veća sposobnost prigušivanja vibracija.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Sivi lijev · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Soli · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Srebro · Vidi više »
Standardna vodikova elektroda
mol dm−3, 4. vodena brtva kola sprječava utjecaj kisika, 5. otopina metalne soli u kojoj se nalazi metal kojem se mjeri standardni elektrodni potencijal, koja je odvojena nekom dijafragmom, koja razdvaja otopine ali propušta ione. Standardna vodikova elektroda sastoji se od elektrode od spužvaste platine uronjene u otopinu vodikovih iona aktiviteta 1 kroz koju se propušta plinoviti vodik pod tlakom od 101 325 Pa.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Standardna vodikova elektroda · Vidi više »
Standardni elektrodni potencijal
mol dm−3, 4. vodena brtva kola sprječava utjecaj kisika, 5. otopina metalne soli u kojoj se nalazi metal kojem se mjeri standardni elektrodni potencijal, koja je odvojena nekom dijafragmom, koja razdvaja otopine ali propušta ione. elektrode. Standardni elektrodni potencijal (E°) određen je mjerenjem relativnih elektrodnih potencijala uz standardne uvjete (aktivitet 1, tlak 101 325 Pa i temperatura 25 °C) prema standardnoj vodikovoj elektrodi.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Standardni elektrodni potencijal · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Tekućine · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Temperatura · Vidi više »
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Titanij · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Tlak · Vidi više »
Ugljični čelik
zavarljivosti. Podvodno zavarivanje. armiranje betona. Vlak. termoelektranu. Prvi automobil. Siska Ugljični čelik ili nelegirani čelik je čelik običnog kvaliteta, i tu se svrstava pretežno prema mehaničkim svojstvima, te se koristi za slabije opterećene dijelove strojeva, uređaja, vozila ili za šipke i rešetke.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Ugljični čelik · Vidi više »
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Vijak · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Vlažnost zraka · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Voda · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Vodik · Vidi više »
Vodljivost
m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Vodljivost je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj materijala na prijenos električnoga naboja, topline ili magnetskoga polja.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Vodljivost · Vidi više »
Volt
Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Volt · Vidi više »
Walther Hermann Nernst
Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Walther Hermann Nernst · Vidi više »
Zakovica
Sirova zakovica. Sirova zakovica sastoji se od struka i sabijanjem oblikovane osnovne glave. željezničkom mostu. Ručno zakivanje ograničeno je na slučajeve kad je obim posla mali i kad je promjer zakovica manji od 26 mm. Strojno zakivanje se izvodi posebnim strojevima za zakivanje. Zakivanje dijelova zrakoplova. svjetlocrvenog žara (oko 1 000 °C). Tri slijepe zakovice ili pop zakovice od aluminija veličina: 1/8", 3/32" i 1/16". Kliješta za slijepe zakovice ili pop zakovice. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Dvorezni i višerezni zakovični spojevi. Razne vrste zakovica. Preklopni zakovični spoj. Zakovica je strojni dio koji se koristi kao nerastavljivi spoj.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Zakovica · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Elektrokemijska korozija i Zlato · Vidi više »
