Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Elektron

Indeks Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

163 odnosi: Albert Einstein, Anoda, Arthur Holly Compton, Atom, Atomska jedinica mase, Atomska jezgra, Balmerova serija, Barij, Benjamin Franklin, Beta-čestica, Brzina, Brzina svjetlosti, Carl David Anderson, Charles François de Cisternay du Fay, Charles-Augustin de Coulomb, Cijev, Clinton Joseph Davisson, Crno tijelo, Crookesova cijev, Dielektrična konstanta vakuuma, Doktor, Dualizam (fizika), Električna struja, Električni izolator, Električni naboj, Električni potencijal, Električni vodič, Električno polje, Elektricitet, Elektroda, Elektroliza, Elektromagnetizam, Elektromagnetska sila, Elektromagnetsko polje, Elektromagnetsko zračenje, Elektronska cijev, Elektronski mikroskop, Elektronvolt, Elementarna čestica, Elementarni naboj, Energija, Ernest Rutherford, Erwin Schrödinger, Fermion, Fotoelektrični učinak, Fotomultiplikator, Foton, Fundamentalne interakcije, Georg Christoph Lichtenberg, Gravitacija, ..., Grčki jezik, Grijanje, Hans Georg Dehmelt, Hendrik Antoon Lorentz, Henry Cavendish, Hermann von Helmholtz, Ion, Ioniziranje, Izolator, James Clerk Maxwell, Jantar, Jean Baptiste Perrin, Joseph John Thomson, Joseph Priestley, Julius Plücker, Katoda, Katodna cijev, Katodno zračenje, Kemijski element, Kilogram, Kovine, Kozmičke zrake, Kristal, Kristalna rešetka, Kulon, Kut, Kvant, Kvantna elektrodinamika, Kvantna mehanika, Kvark, Lepton, Louis de Broglie, Magnetizam, Magnetski moment, Magnetsko polje, Malteški križ, Masa, Materija, Max Planck, Metar, Michael Faraday, Mikroskop, Mjerna jedinica, Mjerna veličina, Molekula, Napon, Neutrino, Neutron, Niels Bohr, Nobelova nagrada za fiziku, Ogib, Oksidi, Orbitale, Otto von Guericke, Paul Dirac, Paulijev princip isključenja, Permitivnosti, Planckova konstanta, Planet, Pokus, Potencijalna energija, Pozitron, Proton, Putanja, Rad (fizika), Radijacija, Razlučivost, Rendgenske zrake, Robert Andrews Millikan, Sila, Skalar, Slaba nuklearna sila, Smola, Spektar (fizika), Spin, Staklo, Stephen Gray, Subatomska čestica, Sunčev sustav, Sunce, Supernova, Svjetlost, Tales, Temperatura, Tijelo (fizika), Torij, Trenje, Tromost, Tuneliranje, Tvar, Uranij, Vakuum, Val, Valna duljina, Vektor, Vodik, Volfram, Volt, Vrijeme (fizika), Werner Heisenberg, William Crookes, William Gilbert, Wolfgang Pauli, Zeemanov učinak, Zemlja, Zvrk, 1838., 1851., 1874., 1897., 1924., 1927., 1929.. Proširite indeks (113 više) »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein(Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Elektron i Albert Einstein · Vidi više »

Anoda

galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.

Novi!!: Elektron i Anoda · Vidi više »

Arthur Holly Compton

Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. - Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.

Novi!!: Elektron i Arthur Holly Compton · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Elektron i Atom · Vidi više »

Atomska jedinica mase

Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.

Novi!!: Elektron i Atomska jedinica mase · Vidi više »

Atomska jezgra

Atomska jezgra izgrađena je od protona i neutrona.

Novi!!: Elektron i Atomska jezgra · Vidi više »

Balmerova serija

Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.

Novi!!: Elektron i Balmerova serija · Vidi više »

Barij

Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.

Novi!!: Elektron i Barij · Vidi više »

Benjamin Franklin

'''Benjamin Franklin''' Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i pisac Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tijek i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom.

Novi!!: Elektron i Benjamin Franklin · Vidi više »

Beta-čestica

Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (tzv. beta raspad).

Novi!!: Elektron i Beta-čestica · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Elektron i Brzina · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Elektron i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Carl David Anderson

Carl David Anderson (New York, New York, 3. rujna 1905. – San Marino, Kalifornija, 11. siječnja 1991.), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću pozitrona za što je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Novi!!: Elektron i Carl David Anderson · Vidi više »

Charles François de Cisternay du Fay

Charles François de Cisternay du Fay (1698. - 1739.) je bio francuski znanstvenik i viši nadzornik Kraljevog vrta u Parizu.

Novi!!: Elektron i Charles François de Cisternay du Fay · Vidi više »

Charles-Augustin de Coulomb

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.

Novi!!: Elektron i Charles-Augustin de Coulomb · Vidi više »

Cijev

Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.

Novi!!: Elektron i Cijev · Vidi više »

Clinton Joseph Davisson

Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.

Novi!!: Elektron i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja, mjerena Wilkinsovom mikrovalnom anizotropnom sondom, odgovara temperaturi od 2,725 K i vršnoj vrijednosti od 16,2 GHz. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Elektron i Crno tijelo · Vidi više »

Crookesova cijev

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Ukoliko se primakne magnet Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Crookesova cijev je vakuumska cijev, preteča rendgenske cijevi kojom su otkrivene katodne zrake.

Novi!!: Elektron i Crookesova cijev · Vidi više »

Dielektrična konstanta vakuuma

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Dielektrična konstanta vakuuma, dielektrična permitivnost vakuuma, permitivnost vakuuma ili dielektričnost vakuuma (oznaka ε0) je prirodna ili fizikalna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma μ0 i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu (određena u SI sustavu): gdje je: c_0 - brzina svjetlosti u vakuumu, a \mu_0 - relativna permeabilnost vakuuma.

Novi!!: Elektron i Dielektrična konstanta vakuuma · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Elektron i Doktor · Vidi više »

Dualizam (fizika)

čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je fizikalno svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima.

Novi!!: Elektron i Dualizam (fizika) · Vidi više »

Električna struja

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Kirchhoffov zakon o električnoj struji: ''i''1 + ''i''4.

Novi!!: Elektron i Električna struja · Vidi više »

Električni izolator

plastičnim materijalom. željezničkog prometa. dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Električni izolator, u fizici, je tvar koja ima vrlo malenu električnu provodnost (dielektrik; izolacijski materijali) a u elektrotehnici, konstrukcijski je dio električnih vodova, te energetskih i telekomunikacijskih postrojenja, koji nosi i učvršćuje električne vodiče i ujedno ih električki izolira od ostalih dijelova konstrukcije.

Novi!!: Elektron i Električni izolator · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Elektron i Električni naboj · Vidi više »

Električni potencijal

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. Električni potencijal (oznaka V ili φ) je skalarna fizikalna veličina koja opisuje potencijalnu energiju električki nabijene čestice u statičkom električnom polju.

Novi!!: Elektron i Električni potencijal · Vidi više »

Električni vodič

bakra danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim instalacijama zgrada, jer se mogu lako savijati. Alučel (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za dalekovode. Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći.

Novi!!: Elektron i Električni vodič · Vidi više »

Električno polje

Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.

Novi!!: Elektron i Električno polje · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Elektron i Elektricitet · Vidi više »

Elektroda

cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).

Novi!!: Elektron i Elektroda · Vidi više »

Elektroliza

električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.

Novi!!: Elektron i Elektroliza · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Novi!!: Elektron i Elektromagnetizam · Vidi više »

Elektromagnetska sila

Elektromagnetska sila (kratica EMS) jedno od temeljnih međudjelovanja elementarnih čestica, opisano Maxwellovim objedinjenjem električne i magnetske sile.

Novi!!: Elektron i Elektromagnetska sila · Vidi više »

Elektromagnetsko polje

Elektromagnetsko polje jest prostor (vektorsko polje) gdje se opaža energetska interakcija s električnim nabojem odnosno drugim elektromagnetskim poljem.

Novi!!: Elektron i Elektromagnetsko polje · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove kraćih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Elektron i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektronska cijev

Elektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku slobodnih elektrona u zrakopraznom prostoru između dvije ili više elektroda.

Novi!!: Elektron i Elektronska cijev · Vidi više »

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.

Novi!!: Elektron i Elektronski mikroskop · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Novi!!: Elektron i Elektronvolt · Vidi više »

Elementarna čestica

Elementarne ili temeljne čestice su u fizici čestice koje nemaju unutarnju strukturu, tj.

Novi!!: Elektron i Elementarna čestica · Vidi više »

Elementarni naboj

Elementarni naboj ili elementarni električni naboj (oznaka e) je fizikalna konstanta koja je apsolutna vrijednost električnoga naboja elektrona, odnosno protona.

Novi!!: Elektron i Elementarni naboj · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Elektron i Energija · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Elektron i Ernest Rutherford · Vidi više »

Erwin Schrödinger

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.

Novi!!: Elektron i Erwin Schrödinger · Vidi više »

Fermion

Fermioni su čestice polucjelobrojnog spina, zbog čega njihovo ponašanje u skupini opisuje Fermi-Diracova statistika, pa tako za njih vrijedi i Paulijev princip isključenja.

Novi!!: Elektron i Fermion · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Prikaz fotoelektričnog učinka. Fotomultiplikator. Ovisnost kinetičke energije elektrona ''Ek'' o frekvenciji upadne svjetlosti ''f''. ultraljubičaste zrake. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt je fizikalna pojava kod koje djelovanjem elektromagnetnog zračenja dovoljno kratke valne duljine (na primjer u vidljivom ili ultraljubičastom području spektra) dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala (obično kovine).

Novi!!: Elektron i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Fotomultiplikator

Fotomultiplikator Fotomultiplikator je vrlo osjetljivi detektor u području vidljivog, ultraljubičastog i bliskog infracrvenog zračenja.

Novi!!: Elektron i Fotomultiplikator · Vidi više »

Foton

Foton je elementarna čestica cjelobrojnog spina, kvant elektromagnetskog zračenja, koji se u vakuumu giba brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži energiju Energija fotona može se prikazati i u drugom obliku, koji je matematički korektan a čini se da daje uvid u prirodu fotona i Planckove konstante: Planckova konstanta mogla bi biti energija fotona koji ima periodu od T.

Novi!!: Elektron i Foton · Vidi više »

Fundamentalne interakcije

Fundamentalne interakcije ili osnovne sile djeluju između čestica, a njihovo se međudjelovanje ne može objasniti pomoću drugih sila.

Novi!!: Elektron i Fundamentalne interakcije · Vidi više »

Georg Christoph Lichtenberg

Georg Christoph Lichtenberg, pseudonim Emanuel Candidus i Conrad Photorin (Ober Ramstadt pokraj Darmstadta, 1. srpnja 1742. – Göttingen, 24. veljače 1799.), njemački fizičar i književnik.

Novi!!: Elektron i Georg Christoph Lichtenberg · Vidi više »

Gravitacija

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Elektron i Gravitacija · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Elektron i Grčki jezik · Vidi više »

Grijanje

Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.

Novi!!: Elektron i Grijanje · Vidi više »

Hans Georg Dehmelt

Hans Georg Dehmelt (Görlitz, 9. rujna 1922.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Elektron i Hans Georg Dehmelt · Vidi više »

Hendrik Antoon Lorentz

Hendrik Antoon Lorentz (Arnheim, 18. srpnja 1853. - Haarlem, 4. veljače 1928.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Elektron i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. - 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Novi!!: Elektron i Henry Cavendish · Vidi više »

Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. - 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

Novi!!: Elektron i Hermann von Helmholtz · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Elektron i Ion · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Novi!!: Elektron i Ioniziranje · Vidi više »

Izolator

Izolator (njem. Isolator izolator, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Novi!!: Elektron i Izolator · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. - Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Novi!!: Elektron i James Clerk Maxwell · Vidi više »

Jantar

Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Baltic amber inclusion - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), je amorfni žuto-smeđi mineral iz skupine fosilnih smola. Najveća nalazišta su na obalama Baltika, u Rusiji i Rumunjskoj.. Trljanjem postaje električno negativan. S obzirom na vjerovanja u njegove magične moći, potreba za jantarom javlja se još u prapovijesno doba. Starogrčki naziv za jantar je elektron, a u najstarijim grčkim mitovima navode se osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile Helijade nad mrtvim Faetonom. U antici je često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao amajlija i nakit. S obala Baltika dopremao se sve do Akvileje (jantarski put). I dan danas služi za ukrašavanje, kao nakit, izolacijski materijal, te u industriji lakova.

Novi!!: Elektron i Jantar · Vidi više »

Jean Baptiste Perrin

anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa ('''katodno zračenje'''). Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Jean Baptiste Perrin (Lille, 30. rujna 1870. - New York, 17. travnja 1942.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: Elektron i Jean Baptiste Perrin · Vidi više »

Joseph John Thomson

Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake. Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto). Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar.

Novi!!: Elektron i Joseph John Thomson · Vidi više »

Joseph Priestley

Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.

Novi!!: Elektron i Joseph Priestley · Vidi više »

Julius Plücker

Julius Plücker (Elberfeld, 16. kolovoza 1801. – Bonn, 22. svibnja 1868.), njemački matematičar i fizičar.

Novi!!: Elektron i Julius Plücker · Vidi više »

Katoda

Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.

Novi!!: Elektron i Katoda · Vidi više »

Katodna cijev

Presjek katodne cijevi u boji: '''1.''' Tri elektronska topa (svaki za jednu primarnu boju: crveno, zeleno i plavi)'''2.''' Elektronski snopovi '''3.''' Fokusne zavojnice'''4.''' Zavojnice za odbijanje '''5.''' Anodni spoj '''6.''' Rešetka za odvajanje snopova za stvaranje slike u boji: jedna za svaku primarnu boju '''7.''' Fosforni slojevi za svaku primarnu boju '''8.''' Povećanje fosfornog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona osciloskop. televiziju. Katodna cijev (eng. Cathode Ray Tube ili CRT)) je elektronska cijev u kojoj se elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa (katodno zračenje). Taj se snop usmjerava na fluorescentni zaslon, na kojem stvara svijetleću točku. Sustav za usmjeravanje (kondenzatorska polja dvaju parova pločica ili magnetska polja dvaju parova električnih zavojnica) otklanja elektronski snop u dva međusobno okomita smjera, oba okomita na smjer snopa. Položaj i gibanje točke na zaslonu ovisi o naponima između pločica, to jest o strujama u zavojnicama. Katodna cijev osnova je osciloskopa, uređaja za vizualizaciju i analizu električnog signala. Prvi je takvu cijev i uređaj konstruirao Karl Ferdinand Braun 1897. U katodnoj cijevi, koja služi za stvaranje slike u televizijskim prijamnicima te radarskim i računalnim zaslonima, može se upravljati jakošću snopa, a time i svjetloćom točke na zaslonu. U cijevima za stvaranje slike u boji stvaraju se tri snopa, radi postizanja svjetloće točke u trima osnovnim bojama. U tim se primjenama katodne cijevi sve više potiskuju zaslonima s tekućim kristalima.

Novi!!: Elektron i Katodna cijev · Vidi više »

Katodno zračenje

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. Katodno zračenje (ponekad i katodne zrake) je struja elektrona koji u cijevima s plinskim izbojem ili u elektronskim cijevima teče od električki negativne katode prema električki pozitivnoj anodi.

Novi!!: Elektron i Katodno zračenje · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Elektron i Kemijski element · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Elektron i Kilogram · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Metali (kovine) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Elektron i Kovine · Vidi više »

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Novi!!: Elektron i Kozmičke zrake · Vidi više »

Kristal

Kristal kvarca Kristal je krutina u kojoj su atomi, molekule ili ioni koji ju čine pravilno raspoređeni po određenom uzorku koji se ponavlja u svim trima dimenzijama.

Novi!!: Elektron i Kristal · Vidi više »

Kristalna rešetka

Kristalna rešetka je sustav pravilnog rasporeda čestica u kristalima.

Novi!!: Elektron i Kristalna rešetka · Vidi više »

Kulon

Kulon (engl. coulomb, znak: C) je izvedena jedinica SI sustava za električni naboj.

Novi!!: Elektron i Kulon · Vidi više »

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku.

Novi!!: Elektron i Kut · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je određeni najmanji iznos neke veličine za koji se, prema kvantnoj teoriji, ta mjerna veličina može promijeniti.

Novi!!: Elektron i Kvant · Vidi više »

Kvantna elektrodinamika

Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.

Novi!!: Elektron i Kvantna elektrodinamika · Vidi više »

Kvantna mehanika

Kvantna mehanika jedna je od najvažnijih i najplodonosnijih grana moderne fizike.

Novi!!: Elektron i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvark

Kvarkovi su subatomske čestice i jedna od dviju temeljnih građevnih struktura materije u Standardnom modelu (drugu temeljnu strukturu čine leptoni).

Novi!!: Elektron i Kvark · Vidi više »

Lepton

Leptoni su elementarne čestice na koje ne djeluje jaka sila, čime se razlikuju od kvarkova, a zajedno s njima ubrajaju se u fermione.

Novi!!: Elektron i Lepton · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Elektron i Louis de Broglie · Vidi više »

Magnetizam

dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis  magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Elektron i Magnetizam · Vidi više »

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Novi!!: Elektron i Magnetski moment · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Elektron i Magnetsko polje · Vidi više »

Malteški križ

Malteški križ 150px Malteški križ se često koristi u grbovima vatrogasnih postrojbi Suverenog malteškog vojnog reda Malteški križ je simbol časti i zaštite koji već stoljećima nose hrabri ljudi širom svijeta.

Novi!!: Elektron i Malteški križ · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Elektron i Masa · Vidi više »

Materija

Higgsovim bozonom Materija je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Novi!!: Elektron i Materija · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo sa c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Elektron i Max Planck · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Elektron i Metar · Vidi više »

Michael Faraday

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Elektron i Michael Faraday · Vidi više »

Mikroskop

Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.

Novi!!: Elektron i Mikroskop · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Elektron i Mjerna jedinica · Vidi više »

Mjerna veličina

platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.

Novi!!: Elektron i Mjerna veličina · Vidi više »

Molekula

vode, molekulske formule H2O Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i sama tvar a građena je od dvaju ili više atoma povezanih zajedničkim elektronima u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Elektron i Molekula · Vidi više »

Napon

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.

Novi!!: Elektron i Napon · Vidi više »

Neutrino

Neutrini su električki neutralne elementarne čestice iz skupine leptona.

Novi!!: Elektron i Neutrino · Vidi više »

Neutron

Neutron (n ili n0), je subatomska čestica, bez električnog naboja i mase neznatno veće od protona.

Novi!!: Elektron i Neutron · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. - Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Elektron i Niels Bohr · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: Elektron i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Ogib ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

Novi!!: Elektron i Ogib · Vidi više »

Oksidi

Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.

Novi!!: Elektron i Oksidi · Vidi više »

Orbitale

Početkom XX.

Novi!!: Elektron i Orbitale · Vidi više »

Otto von Guericke

Otto von Guericke (Magdeburg, 20. studenog 1602. – Hamburg, 11. svibnja 1686.), njemački fizičar i inženjer.

Novi!!: Elektron i Otto von Guericke · Vidi više »

Paul Dirac

Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. - Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.

Novi!!: Elektron i Paul Dirac · Vidi više »

Paulijev princip isključenja

U kvantnoj mehanici, Paulijev princip isključenja ili jednostavno princip isključenja je princip koji govori da dva identična fermiona (čestice s polucjelobrojnim spinom) ne mogu zauzimati isto kvantno stanje istovremeno.

Novi!!: Elektron i Paulijev princip isključenja · Vidi više »

Permitivnosti

polarizacije (gore nepolarizan dielektrik i dolje polarizan dielektrik). Takav dielektrik zahtijeva manji električni tok da čestice budu električki nabijene (ima veću permitivnost) od praznog prostora ili vakuuma. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permitivnost (eng. permitivity, prema lat. permittere: dopustiti), dielektrična permitivnost ili dielektričnost (oznaka ε) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj dielektrika na međudjelovanje električnih naboja.

Novi!!: Elektron i Permitivnosti · Vidi više »

Planckova konstanta

Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.

Novi!!: Elektron i Planckova konstanta · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde.

Novi!!: Elektron i Planet · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Elektron i Pokus · Vidi više »

Potencijalna energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).

Novi!!: Elektron i Potencijalna energija · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Novi!!: Elektron i Pozitron · Vidi više »

Proton

Proton je subatomska, nukleonska pozitivna čestica, mase od 938,27 MeV, naboja +1,6022·10−19 kulona.

Novi!!: Elektron i Proton · Vidi više »

Putanja

balistici. Putanja je krivulja po kojoj se tijekom gibanja kreće materijalna točka ili središte mase nekog tijela.

Novi!!: Elektron i Putanja · Vidi više »

Rad (fizika)

sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.

Novi!!: Elektron i Rad (fizika) · Vidi više »

Radijacija

* radioaktivnost ili ionizirajuće zračenje.

Novi!!: Elektron i Radijacija · Vidi više »

Razlučivost

Razlučivost ili rezolucija veličina kojom se definira mogućnost razdvajanja/razaznavanja sitnih detalja kojom se opisuje kakvoća slike.

Novi!!: Elektron i Razlučivost · Vidi više »

Rendgenske zrake

Rendgenska snimka ruke Rendgenske zrake kao dio elektromagnetskog zračenja Rentgenske ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Elektron i Rendgenske zrake · Vidi više »

Robert Andrews Millikan

'''Robert Andrews Millikan''' Robert Andrews Millikan (Morrison, 22. ožujka 1868. - San Marino, 19. prosinca 1953.), američki fizičar Prvi je izračunao vrijednost elementarnog kvanta elektriciteta i time pokazao da on nije neka statistička srednja vrijednost, nego stvarna fizička konstanta, a za to je 1923.

Novi!!: Elektron i Robert Andrews Millikan · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Elektron i Sila · Vidi više »

Skalar

Skalar je pojam iz matematike prisutan i u fizici, koji je uveden u svrhu razlikovanja veličina koje se pojavljuju u prirodi.

Novi!!: Elektron i Skalar · Vidi više »

Slaba nuklearna sila

Slaba nuklearna sila je jedna od osnovnih sila.

Novi!!: Elektron i Slaba nuklearna sila · Vidi više »

Smola

Kap smole Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.

Novi!!: Elektron i Smola · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Elektron i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spin

U okviru kvantne mehanike čestice posjeduju vlastiti (intrinsični) kutni impuls.

Novi!!: Elektron i Spin · Vidi više »

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Novi!!: Elektron i Staklo · Vidi više »

Stephen Gray

Stephen Gray (Canterbury, 1666. ili 1667. – London, 15. veljače 1736.), engleski prirodoslovac.

Novi!!: Elektron i Stephen Gray · Vidi više »

Subatomska čestica

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona. Subatomska čestica je čestica manja od atoma, bilo da su sastavni dio atoma (elektron, proton i neutron) ili nastaju pri sudarima čestica u akceleratorskim pokusima.

Novi!!: Elektron i Subatomska čestica · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Elektron i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunce

Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Elektron i Sunce · Vidi više »

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Novi!!: Elektron i Supernova · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Elektron i Svjetlost · Vidi više »

Tales

Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.

Novi!!: Elektron i Tales · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Elektron i Temperatura · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Elektron i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Torij

Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).

Novi!!: Elektron i Torij · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Novi!!: Elektron i Trenje · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Elektron i Tromost · Vidi više »

Tuneliranje

tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.

Novi!!: Elektron i Tuneliranje · Vidi više »

Tvar

Tvar je pojavni vid materije koji se očituje kao određena masa i volumen, tj.

Novi!!: Elektron i Tvar · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248, ISBN 978-953-0-40026-9, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") je srebrno-bijeli metalni kemijski element te pripada skupini aktinida u periodnom sustava elemenata.

Novi!!: Elektron i Uranij · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Elektron i Vakuum · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredsatva, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Elektron i Val · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Elektron i Valna duljina · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Elektron i Vektor · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Elektron i Vodik · Vidi više »

Volfram

Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.

Novi!!: Elektron i Volfram · Vidi više »

Volt

Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.

Novi!!: Elektron i Volt · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Elektron i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Werner Heisenberg

'''Werner Heisenberg''' Werner Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Elektron i Werner Heisenberg · Vidi više »

William Crookes

William Crookes (London, 17. lipnja 1832. – London, 4. travnja 1919.), engleski fizičar i kemičar.

Novi!!: Elektron i William Crookes · Vidi više »

William Gilbert

William Gilbert (Colchester, 24. svibnja 1544. - London, 30. studenog 1603.), engleski fizičar i liječnik.

Novi!!: Elektron i William Gilbert · Vidi više »

Wolfgang Pauli

Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. - Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.

Novi!!: Elektron i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Zeemanov učinak

Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt je pojava koju je otkrio nizozemski fizičar Pieter Zeeman.

Novi!!: Elektron i Zeemanov učinak · Vidi više »

Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.

Novi!!: Elektron i Zemlja · Vidi više »

Zvrk

Ukrajine koji stvara zvuk dok se dugme okreće. kinetičkoj umjetnosti (O'Fallon (Illinois), SAD). balističkom projektilu IRBM S3. Zvrk ili čigra, u fizici, je svako tijelo određene mase koje se vrti oko svoje osi te zbog momenta tromosti ili inercije tu vrtnju (rotaciju) održava.

Novi!!: Elektron i Zvrk · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: Elektron i 1838. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Elektron i 1851. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Elektron i 1874. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Elektron i 1897. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Elektron i 1924. · Vidi više »

1927.

Bez opisa.

Novi!!: Elektron i 1927. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Elektron i 1929. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Elektroni, Elektronska teorija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »