Brže od pregledniku!
117 odnosi: Anton Dolenc (inženjer), Automatika, Automatizacija, Četvorni metar, Danilo Blanuša, Elektrane i elektroenergetske mreže, Električni generator, Elektrifikacija, Elektroakustika, Elektronika, Elektrotehnika, Energetika, Fakultet, Fizika, Hrvatska, Hrvoje Požar, Inženjer, Informacija, Latinski jezik, Leo Budin, Matematika, Mislav Grgić, Napon, Obradba informacija, Obrazovanje, Računalo, Računarstvo, Slavko Krajcar, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sveučilište u Zagrebu, Tehničke znanosti, Telekomunikacija, Trnje, Vatroslav Lopašić, Vedran Mornar, Vladimir Muljević, Vladimir Naglić, Zagreb, Znanost, 1. srpnja, 1919., 1924., 1925., 1926., 1934., 1943., 1945., 1951., 1954., 1956., ..., 1957., 1958., 1959., 1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 7. veljače. Proširite indeks (67 više) »
Anton Dolenc (inženjer)
Dr.h.c. Anton Dolenc (Celovec, 15. siječnja 1905. – Zagreb, 3. srpnja 1984.), hrvatski elektrotehnički stručnjak, inženjer elektrostrojarstva i izumitelj slovenskoga podrijetla.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Anton Dolenc (inženjer) · Vidi više »
Automatika
točkasto zavarivanje. centrifugalnog regulatora. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Automatika (prema automat) je znanstveno-tehničko područje (disciplina) o teoretskom i praktičnom zasnivanju, konstrukciji, funkcioniranju i održavanju uređaja i sustava koji rade bez izravna čovjekova sudjelovanja, a temelji se na pojavi (fenomenu) promatranja veličina procesa i automatskoga korektivnog djelovanja na procesna stanja i ulaze.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Automatika · Vidi više »
Automatizacija
Automatizacija označava tijek prijenosa rada čovjeka na strojeve, obično kroz tehnički napredak.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Automatizacija · Vidi više »
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Četvorni metar · Vidi više »
Danilo Blanuša
Danilo Blanuša Danilo Blanuša (Osijek, 7. prosinca 1903. – Krapinske Toplice, 8. kolovoza 1987.) bio je jedan od najvećih hrvatskih matematičara 20.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Danilo Blanuša · Vidi više »
Elektrane i elektroenergetske mreže
Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Električni generator · Vidi više »
Elektrifikacija
Elektrifikacija je pojam koji se odnosi na postavljanje sistema tako da isti radi koristeći elektricitet.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektrifikacija · Vidi više »
Elektroakustika
Elektroakustika je područje elektrotehnike koje razmatra i ostvaruje mogućnosti pretvaranja zvuka u električni signal, mogućnosti pohrane tonskog zapisa na medije kao što su to gramofonska ploča, magnetna traka ili mogućnosti pohrane tonskog zapisa u digitalnom obliku.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektroakustika · Vidi više »
Elektronika
Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektronika · Vidi više »
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektrotehnika · Vidi više »
Energetika
Energetika je znanost o energijskim transformacijama.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Energetika · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fakultet · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fizika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Požar
Hrvoje Požar Hrvoje Požar (Knin, 5. srpnja 1916. – Zagreb, 30. lipnja 1991.), elektroenergetičar, inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, vrhunski svjetski znanstvenik, enciklopedist i hrvatski akademik.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvoje Požar · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Inženjer · Vidi više »
Informacija
Informacija je skup podataka s pripisanim značenjem i osnovni element komunikacije koji, primljen u određenoj situaciji, povećava primateljevo znanje.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Informacija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Latinski jezik · Vidi više »
Leo Budin
Leo Budin (Vinkovci, 26. rujna 1937.), hrvatski akademik.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Leo Budin · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Matematika · Vidi više »
Mislav Grgić
Prof.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Mislav Grgić · Vidi više »
Napon
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Napon · Vidi više »
Obradba informacija
Obradba informacija je izmjena (obradba) informacija koja je na bilo koji način prepoznatljiva promatraču.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Obradba informacija · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Obrazovanje · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Računalo · Vidi više »
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Računarstvo · Vidi više »
Slavko Krajcar
Prof.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Slavko Krajcar · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tehničke znanosti
Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Različiti elektromotori Tehničke znanosti su primijenjene (praktične) znanosti koje primjenjuju teorijske temelje prirodnih znanosti.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Tehničke znanosti · Vidi više »
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Telekomunikacija · Vidi više »
Trnje
Trnje je zagrebačko naselje (kvart) i gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Trnje · Vidi više »
Vatroslav Lopašić
Vatroslav Lopašić (Pakrac, 9. prosinca 1911. - Zagreb, 17. prosinca 2003.), hrvatski fizičar, Vladimir Muljević: Vatroslav Lopašić, Zagreb, svibnja 2004.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vatroslav Lopašić · Vidi više »
Vedran Mornar
Vedran Mornar (Zagreb, 29. svibnja 1959.) hrvatski je znanstvenik, bivši dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva te ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vedran Mornar · Vidi više »
Vladimir Muljević
Vladimir Muljević, crtež u olovci Vladimir Muljević (Zagreb, 14. veljače 1913. – Zagreb, 26. veljače 2007.), bio je prof.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vladimir Muljević · Vidi više »
Vladimir Naglić
Vladimir Naglić (Banja Luka, 12. srpnja 1930. – Zagreb, 7. prosinca 2022.) umirovljeni je sveučilišni redoviti profesor.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vladimir Naglić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Zagreb · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i Znanost · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1. srpnja · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1926. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1934. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1945. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1951. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2022. · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Fakultet elektrotehnike i računarstva i 7. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
ETF, Elektrotehnički fakultet, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, FER, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
