Brže od pregledniku!
77 odnosi: Antun Rakijaš, Arhivist, Žarko Domljan, Životopis, Bečko Novo Mjesto, Bjelovar, Brlog Ozaljski, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Eugen Kvaternik, Fran Krsto Frankapan, Graz, Heraldika, Hitna pomoć, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (Ujević), Hrvatski državni arhiv, Hrvatski narod, Hrvatsko Kraljevstvo, Ivan Antun Zrinski, Ivan Bojničić, Kaštel, Karlovac, Knezovi Zrinski, Knjižnice grada Zagreba, Korana, Kulturni djelatnik, Kupa, Lelja Dobronić, Milan Šenoa, Mirogoj, Miroslav Kulmer (mlađi), Muzej grada Zagreba, Nezavisna Država Hrvatska, Nova Hrvatska, Ozalj, Pečatoslovlje, Petar IV. Zrinski, Poljaci u Hrvatskoj, Povijest umjetnosti, Povjesničar, Pravni fakultet u Zagrebu, Pučka škola, Radoslav Lopašić, Rodoslovlje, Rudolf Horvat, Tadija Smičiklas, Thurn und Taxis, Tko je tko u NDH, Turopolje, ..., Velimir Deželić stariji, Vijenac (časopis), Virovitica, Vjekoslav Bach, Vrbovec, Zagreb, Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, 1. travnja, 10. veljače, 16. studenoga, 1868., 1887., 1889., 1891., 1893., 1895., 1899., 1905., 1907., 1909., 1919., 1921., 1925., 1935., 1944., 1949., 28. studenoga. Proširite indeks (27 više) »
Antun Rakijaš
Antun (Ante) Rakijaš (? – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski revolucionar, jedan od vođa Rakovičkoga ustanka.
Novi!!: Emilij Laszowski i Antun Rakijaš · Vidi više »
Arhivist
Arhivistkinja Arhivsko gradivo u Hrvatskom državnom arhivu Arhivist je osoba zaposlena u arhivu, profesionalac koji procjenjuje, sakuplja, upravlja, čuva, kontrolira i omogućuje uporabu dokumenata i drugog gradiva trajne vrijednosti.
Novi!!: Emilij Laszowski i Arhivist · Vidi više »
Žarko Domljan
Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.
Novi!!: Emilij Laszowski i Žarko Domljan · Vidi više »
Životopis
Životopis ili biografija je književno djelo koje opisuje život nekog čovjeka, stvarnog ili izmišljenog.
Novi!!: Emilij Laszowski i Životopis · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Emilij Laszowski i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Emilij Laszowski i Bjelovar · Vidi više »
Brlog Ozaljski
Brlog Ozaljski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kamanje, Karlovačka županija.
Novi!!: Emilij Laszowski i Brlog Ozaljski · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Emilij Laszowski i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Emilij Laszowski i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Emilij Laszowski i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Emilij Laszowski i Graz · Vidi više »
Heraldika
Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove.
Novi!!: Emilij Laszowski i Heraldika · Vidi više »
Hitna pomoć
Šri Lanki. Hitna pomoć ili hitna medicinska pomoć, ponegdje i Služba hitne pomoći, poseban je vid zdravstvene zaštite čije je glavno obilježje izvanbolničko djelovanje s ciljem pružanja neophodne i neodgodive medicinske pomoći, čijim bi se nepoduzimanjem teže narušilo zdravlje ili izazvalo trajno oštećenje zdravlja i ugrozio život bolesnika.
Novi!!: Emilij Laszowski i Hitna pomoć · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Emilij Laszowski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (Ujević)
Hrvatska enciklopedija (Encyclopaedia Croatica) hrvatska je nacionalna i opća enciklopedija.
Novi!!: Emilij Laszowski i Hrvatska enciklopedija (Ujević) · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Emilij Laszowski i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski narod
* Hrvati, narod.
Novi!!: Emilij Laszowski i Hrvatski narod · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Emilij Laszowski i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Ivan Antun Zrinski
Ivan Antun Zrinski (na mađarskom: Zrínyi János Antal), (Ozalj (?), 1651. – Graz, 11. studenoga 1703.), bio je hrvatski grof iz velikaške obitelji Zrinski, te časnik u habsburškoj vojsci.
Novi!!: Emilij Laszowski i Ivan Antun Zrinski · Vidi više »
Ivan Bojničić
Ivan Bojničić Kninski Dr.
Novi!!: Emilij Laszowski i Ivan Bojničić · Vidi više »
Kaštel
Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.
Novi!!: Emilij Laszowski i Kaštel · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Emilij Laszowski i Karlovac · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Emilij Laszowski i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Knjižnice grada Zagreba
Logo Knjižnica grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba su najveća organizirana mreža narodnih knjižnica u Zagrebu.
Novi!!: Emilij Laszowski i Knjižnice grada Zagreba · Vidi više »
Korana
Korana je rijeka u Hrvatskoj i BiH, desna pritoka rijeke Kupe.
Novi!!: Emilij Laszowski i Korana · Vidi više »
Kulturni djelatnik
Kulturni djelatnik ili kulturni radnik, naziv je za osobu koja svojim djelovanjem promiče, pomaže i popularizira određeni vid kulture ili kulturu kao društvenu vrijednost u cjelini.
Novi!!: Emilij Laszowski i Kulturni djelatnik · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Emilij Laszowski i Kupa · Vidi više »
Lelja Dobronić
Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. – Zagreb, 19. prosinca 2006.) bila je hrvatska povjesničarka umjetnosti.
Novi!!: Emilij Laszowski i Lelja Dobronić · Vidi više »
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Novi!!: Emilij Laszowski i Milan Šenoa · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Emilij Laszowski i Mirogoj · Vidi više »
Miroslav Kulmer (mlađi)
Miroslav Kulmer, mlađi (Šestine kraj Zagreba, 10. rujna 1860. – Zagreb, 18. travnja 1943.), hrvatski gospodarstvenik, pravnik i političar koji je pridonio razvitku hrvatskoga športa.
Novi!!: Emilij Laszowski i Miroslav Kulmer (mlađi) · Vidi više »
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Novi!!: Emilij Laszowski i Muzej grada Zagreba · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Emilij Laszowski i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nova Hrvatska
Nova Hrvatska, bio je hrvatski emigrantski list.
Novi!!: Emilij Laszowski i Nova Hrvatska · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Emilij Laszowski i Ozalj · Vidi više »
Pečatoslovlje
Cetinskoga SaboraPečatoslovlje ili sfragistika (grč. sphragís - pečat, također i sigilografija), pomoćna je povijesna znanost koja proučava pečate, izradu i razvoj pečata i pečatnjaka kao izvora povijesnih podataka.
Novi!!: Emilij Laszowski i Pečatoslovlje · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Emilij Laszowski i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Poljaci u Hrvatskoj
Poljska manjina u Hrvatskoj je jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Emilij Laszowski i Poljaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Povijest umjetnosti
J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.
Novi!!: Emilij Laszowski i Povijest umjetnosti · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Emilij Laszowski i Povjesničar · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Emilij Laszowski i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pučka škola
Kumrovcu. Crtež stare pučke škole iz 1900. Pučka škola (njem. Volksschule), povijesni oblik obrazovne ustanove osnovnog školstva u zemljama njemačkog govornog područja ili povijesnog utjecaja.
Novi!!: Emilij Laszowski i Pučka škola · Vidi više »
Radoslav Lopašić
Radoslav Lopašić (Karlovac, 20. svibnja 1835. – Zagreb, 25. travnja 1893.), bio je hrvatski povjesničar, po struci pravnik.
Novi!!: Emilij Laszowski i Radoslav Lopašić · Vidi više »
Rodoslovlje
Rodoslovlje ili genealogija (grč. γενεα - genea - rod, pleme, koljeno + λόγος - lógos - riječ, govor) je znanost o postanku, odnosima i korijenima imena i prezimena ljudi, životinja i biljaka.
Novi!!: Emilij Laszowski i Rodoslovlje · Vidi više »
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Emilij Laszowski i Rudolf Horvat · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Emilij Laszowski i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Thurn und Taxis
Obiteljski grb Thurn und Taxis na Palais Thurn und Taxis u Frankfurtu na Maini Thurn und Taxis (hrv. Thurn i Taxis) je njemačka plemićka obitelj, koja stoluje od 1748.
Novi!!: Emilij Laszowski i Thurn und Taxis · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: Emilij Laszowski i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Turopolje
Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Emilij Laszowski i Turopolje · Vidi više »
Velimir Deželić stariji
Velimir Đuro Josip Deželić (Zagreb, 21. veljače 1864. – Zagreb, 7. veljače 1941.) hrvatski književnik, leksikograf i bibliotekar.
Novi!!: Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Emilij Laszowski i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Emilij Laszowski i Virovitica · Vidi više »
Vjekoslav Bach
Vjekoslav Bach (Rujevac, 1845. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski pravnik, novinar, publicist i političar.
Novi!!: Emilij Laszowski i Vjekoslav Bach · Vidi više »
Vrbovec
Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Emilij Laszowski i Vrbovec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Emilij Laszowski i Zagreb · Vidi više »
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 je leksikon životopisa znamenitih i zaslužnih Hrvata.
Novi!!: Emilij Laszowski i Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1. travnja · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Emilij Laszowski i 10. veljače · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Emilij Laszowski i 16. studenoga · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1868. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1893. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1895. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1899. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1909. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1921. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1925. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1935. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1944. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Emilij Laszowski i 1949. · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Emilij Laszowski i 28. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Emil Laszowski, Emilije Laszowski, Emilije pl. Laszowski.
