Brže od pregledniku!
77 odnosi: Ante Peterlić, Antun Vujić, Aristotel, August Kovačec, Basel, Brockhaus enciklopedija, Dalibor Brozović, Denis Diderot, Drugi svjetski rat, Enciklopedika, Encyclopædia Britannica, Encyclopédie, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (Ujević), Internet, Internetske enciklopedije, Istarska enciklopedija, Ivan Zoch, Izidor Seviljski, Jean le Rond d'Alembert, Knjižnica, Krležijana, Leipzig, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Leksikon, Mate Ujević, Miroslav Krleža, Muzička enciklopedija, New International Encyclopedia, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Optički zapis, Osijek, Paradigma, Pavao Skalić, Pomorska enciklopedija, Računalo, Slaven Ravlić, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofisti, Tvrdi disk, Večernji list, Velimir Visković, Vjesnik, Wiki, Wikipedija, Zagreb, 1190., 1220., 1264., 1294., ..., 1398., 1470., 1559., 1588., 1630., 1638., 1706., 1751., 1760., 1771., 1772., 18. stoljeće, 1887., 1890., 1940., 1945., 1990., 1994., 1999., 20. stoljeće, 2005., 2007., 5. stoljeće pr. Kr., 570., 636., 780., 856.. Proširite indeks (27 više) »
Ante Peterlić
Ante Peterlić (Kaštel Novi, 18. svibnja 1936. – Zagreb, 13. srpnja 2007.), hrvatski filmolog i enciklopedist.
Novi!!: Enciklopedija i Ante Peterlić · Vidi više »
Antun Vujić
Antun Vujić (Dubrovnik, 14. srpnja 1945.), hrvatski političar i leksikograf.
Novi!!: Enciklopedija i Antun Vujić · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Enciklopedija i Aristotel · Vidi više »
August Kovačec
August Kovačec August Kovačec (Donje Jesenje, 6. kolovoza, 1938.), akademik, profesor, leksikograf, te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Novi!!: Enciklopedija i August Kovačec · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Enciklopedija i Basel · Vidi više »
Brockhaus enciklopedija
14 izdanje izašlo oko 1910. godine Brockhaus enciklopedija je enciklopedija na njemačkome jeziku izdavačke kuće Brockhaus.
Novi!!: Enciklopedija i Brockhaus enciklopedija · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Enciklopedija i Dalibor Brozović · Vidi više »
Denis Diderot
'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.
Novi!!: Enciklopedija i Denis Diderot · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Enciklopedija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Enciklopedika
Enciklopedika (grč. enkýklios.
Novi!!: Enciklopedija i Enciklopedika · Vidi više »
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Novi!!: Enciklopedija i Encyclopædia Britannica · Vidi više »
Encyclopédie
Naslovna stranica prvog sveska Enciklopedije Encyclopédie, ou dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (ili Velika francuska enciklopedija) bila je rana enciklopedija, koja je objavljena između 1751. i 1772. u Francuskoj.
Novi!!: Enciklopedija i Encyclopédie · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Enciklopedija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (Ujević)
Hrvatska enciklopedija (Encyclopaedia Croatica) hrvatska je nacionalna i opća enciklopedija.
Novi!!: Enciklopedija i Hrvatska enciklopedija (Ujević) · Vidi više »
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Novi!!: Enciklopedija i Internet · Vidi više »
Internetske enciklopedije
Internetske enciklopedije: pod pojmom internetske enciklopedije (ili leksikona) obuhvaćene su sustavne zbirke javno dostupnog znanja iz raznih područja, kojima se može pristupiti preko tražilica na internetu.
Novi!!: Enciklopedija i Internetske enciklopedije · Vidi više »
Istarska enciklopedija
Istarska enciklopedija jednosveščana je enciklopedija koje daje cjelovit prikaz istarskoga poluotoka, od Preluka kraj Rijeke do Milja (Muggie) kraj Trsta.
Novi!!: Enciklopedija i Istarska enciklopedija · Vidi više »
Ivan Zoch
Ivan Branislav Zoch Ivan Branislav Zoch (Jasenová, 24. lipnja 1843. — Modra, 27. prosinca 1921.), enigmatičar i enigmatski pisac, profesor matematike, fizike i kemije.
Novi!!: Enciklopedija i Ivan Zoch · Vidi više »
Izidor Seviljski
Sveti Izidor Seviljski (špa.: San Isidro ili San Isidoro de Sevilla; Cartagena, oko 560. – Sevilla, 4. travnja 636.), biskup, crkveni naučitelj, teolog, pisac i glazbeni teoretičar.
Novi!!: Enciklopedija i Izidor Seviljski · Vidi više »
Jean le Rond d'Alembert
Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.
Novi!!: Enciklopedija i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Enciklopedija i Knjižnica · Vidi više »
Krležijana
Krležijana - Enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda, 1993.
Novi!!: Enciklopedija i Krležijana · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Enciklopedija i Leipzig · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Enciklopedija i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Leksikon
Leksikon (grč.), leksikografsko djelo ili predmetni rječnik koji koje daje pregled ukupnoga, općega znanja (opći l.) ili pregled znanja neke struke (strukovni l.). Katkada istoznačnica enciklopedijski rječnik, a katkada i za rječnik.
Novi!!: Enciklopedija i Leksikon · Vidi više »
Mate Ujević
M. Ujević Mate Ujević (Krivodol kod Imotskoga, 13. srpnja 1901. – Zagreb, 6. siječnja 1967.) bio je hrvatski enciklopedist, izdavač, publicist i pisac.
Novi!!: Enciklopedija i Mate Ujević · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Enciklopedija i Miroslav Krleža · Vidi više »
Muzička enciklopedija
Muzička enciklopedija stručno je enciklopedijsko izdanje negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža).
Novi!!: Enciklopedija i Muzička enciklopedija · Vidi više »
New International Encyclopedia
Prikaz tobolčari New International Encyclopedia (engl. Nova međunarodna enciklopedija) bila je američka enciklopedija koju je prvi put godine 1902.
Novi!!: Enciklopedija i New International Encyclopedia · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Enciklopedija i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Optički zapis
Optički zapis je način zapisa podataka gdje se čitanje, pisanje ili oboje izvodi korištenjem svjetla i optičkih pojava.
Novi!!: Enciklopedija i Optički zapis · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Enciklopedija i Osijek · Vidi više »
Paradigma
Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak, ocrtavanje, ili predrasudu.
Novi!!: Enciklopedija i Paradigma · Vidi više »
Pavao Skalić
Pavao Skalić Naslovna stranica Skalićeva djela ''Epistemon enciklopedije...'' (''.
Novi!!: Enciklopedija i Pavao Skalić · Vidi više »
Pomorska enciklopedija
Pomorska enciklopedija prvo je enciklopedijsko izdanje (Jugoslavenskog) Leksikografskoga zavoda (Leksikografski zavod osnovan je 1950. godine).
Novi!!: Enciklopedija i Pomorska enciklopedija · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Enciklopedija i Računalo · Vidi više »
Slaven Ravlić
Slaven Ravlić (Slivno, 1. travnja 1951.) hrvatski je politolog i leksikograf.
Novi!!: Enciklopedija i Slaven Ravlić · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Enciklopedija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Novi!!: Enciklopedija i Sofisti · Vidi više »
Tvrdi disk
Tvrdi disk (engl. Hard Disk, prevodi se i kao kruti disk ili čvrsti disk) sekundarna je jedinica za pohranu podataka u računalima.
Novi!!: Enciklopedija i Tvrdi disk · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Enciklopedija i Večernji list · Vidi više »
Velimir Visković
Velimir Visković (Drašnice, Makarska, 20. veljače 1951.) je hrvatski književni kritičar, esejist i leksikograf.
Novi!!: Enciklopedija i Velimir Visković · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Enciklopedija i Vjesnik · Vidi više »
Wiki
Wiki predstavlja jednu vrstu sustava za upravljanje sadržajem na webu.
Novi!!: Enciklopedija i Wiki · Vidi više »
Wikipedija
Wikipedija (wiki na havajskom 'brzo' ili 'požuriti' i -pedija) višejezična je na ''Webu'' zasnovana enciklopedija slobodna sadržaja.
Novi!!: Enciklopedija i Wikipedija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Enciklopedija i Zagreb · Vidi više »
1190.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1190. · Vidi više »
1220.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1220. · Vidi više »
1264.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1264. · Vidi više »
1294.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1294. · Vidi više »
1398.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1398. · Vidi više »
1470.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1470. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1559. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1588. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1630. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1638. · Vidi više »
1706.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1706. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1751. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1760. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1771. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1772. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 18. stoljeće · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1887. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1890. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Enciklopedija i 1940. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1945. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 1994. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Enciklopedija i 1999. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Enciklopedija i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Enciklopedija i 2007. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
570.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 570. · Vidi više »
636.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 636. · Vidi više »
780.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 780. · Vidi više »
856.
Bez opisa.
Novi!!: Enciklopedija i 856. · Vidi više »
