Brže od pregledniku!
17 odnosi: Biokemija, Dužina, Energetska politika, Energija, Entropija, Gottfried Leibniz, Kemija, Količina gibanja, Masa, Mehanika, Održivost, Prostor, Rankineov stupanj, Skalar, Termodinamika, Vektor, Vrijeme (fizika).
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Novi!!: Energetika i Biokemija · Vidi više »
Dužina
Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca Dužina je dio pravca omeđen dvjema različitim točkama.
Novi!!: Energetika i Dužina · Vidi više »
Energetska politika
Energetska politika (engl. Energy policy) predstavlja način na koji određeni subjekt (često državni) odlučuje baviti se pitanjima vezanim uz energetski razvoj, uključujući proizvodnju, raspodjelu i potrošnju energije.
Novi!!: Energetika i Energetska politika · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Energetika i Energija · Vidi više »
Entropija
toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. energije). Entropija (oznaka S) je pojam koji je uveo 1865.
Novi!!: Energetika i Entropija · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Energetika i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Energetika i Kemija · Vidi više »
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Novi!!: Energetika i Količina gibanja · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Energetika i Masa · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Energetika i Mehanika · Vidi više »
Održivost
Blue Marble: 2001. (lijevo) i 2002. godine (desno). Održivost je sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu.
Novi!!: Energetika i Održivost · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Energetika i Prostor · Vidi više »
Rankineov stupanj
Rankineova ljestvica je termodinamički (apsolutna) temperaturna ljestvica nazvana po škotskom inženjeru i fizičaru Williamu Johnu Macquornu Rankineu, koji ju je predložio 1859. godine.
Novi!!: Energetika i Rankineov stupanj · Vidi više »
Skalar
Skalar je pojam iz matematike prisutan i u fizici (skalar (fizika)), koji je uveden u svrhu razlikovanja veličina koje se pojavljuju u prirodi.
Novi!!: Energetika i Skalar · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: Energetika i Termodinamika · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Energetika i Vektor · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Energetika i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
