Brže od pregledniku!
102 odnosi: Adolf Hitler, Albert Einstein, Anschluss, Antisemitizam, Asistent (znanost), Atom, Austrija, Austrijanci, Austrougarska vojska, Autonomna pokrajina Bocen, Škotska, Beč, Berlin, Botanika, Bruxelles, Deoksiribonukleinska kiselina, Doktor, Dublin, Edinburgh, Elektron, Engleski jezik, Englezi, Entropija, Felix Bloch, Fizika, Francis Harry Compton Crick, Gen, Gent, Graz, Hinduizam, Holokaust, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Irci, Irska, James Dewey Watson, Jena, Katoličanstvo, Krater, Kvantna fizika, Kvantna mehanika, Linus Pauling, Luterani, Max Planck, Mehanički valovi, Mentor, Mjesec, Molekula, Nacionalsocijalizam, Njemačka, Njemački jezik, ..., Nobelova nagrada za fiziku, Paul Dirac, Pokus, Profesor, Prvi svjetski rat, Računalo, Schrödingerova jednadžba, Schrödingerova mačka, Stuttgart, Sveučilište Princeton, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Oxfordu, Svijest, Talijansko bojište (Prvi svjetski rat), Teorijska fizika, Treći Reich, Tuberkuloza, Val, Valna funkcija, Werner Heisenberg, Wrocław, Zürich, 12. kolovoza, 1887., 1898., 1906., 1910., 1911., 1914., 1918., 1920., 1921., 1922., 1925., 1926., 1927., 1933., 1934., 1936., 1938., 1940., 1944., 1955., 1956., 1960., 1961., 1993., 20. stoljeće, 30. svibnja, 4. siječnja, 4. studenoga, 6. travnja. Proširite indeks (52 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Adolf Hitler · Vidi više »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Albert Einstein · Vidi više »
Anschluss
Uklanjanje granice u ožujku 1938. Govor Hitlera u Beču 15. ožujka 1938. Anschluss je naziv za pripojenje Austrije Njemačkoj koje je izvršeno u ožujku 1938., a trajalo je do 1945. godine.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Anschluss · Vidi više »
Antisemitizam
Antisemitizam je neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Antisemitizam · Vidi više »
Asistent (znanost)
Asistent, suradničko radno mjesto u znanstvenoj organizaciji.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Asistent (znanost) · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Atom · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Austrija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Austrijanci · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Austrougarska vojska · Vidi više »
Autonomna pokrajina Bocen
Karta Južnog Tirola Autonomna pokrajina Bocen - Južni Tirol (talijanski: Provincia autonoma di Bolzano - Alto Adige, njemački: Autonome Provinz Bozen - Südtirol, ladinski: Provinzia autonòma de Balsan - Südtirol; poznat na talijanskom i kao: Alto Adige, Sudtirolo ili Tirolo del Sud, na njemačkom: Südtirol, na ladinskom: Südtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Autonomna pokrajina Bocen · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Škotska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Berlin · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Botanika · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Bruxelles · Vidi više »
Deoksiribonukleinska kiselina
285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Doktor · Vidi više »
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Dublin · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Edinburgh · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Elektron · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Engleski jezik · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Englezi · Vidi više »
Entropija
toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. energije). Entropija (oznaka S) je pojam koji je uveo 1865.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Entropija · Vidi više »
Felix Bloch
Felix Bloch (Zürich, 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki fizičar švicarskog podrijetla.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Felix Bloch · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Fizika · Vidi više »
Francis Harry Compton Crick
Francis Crick Francis Harry Compton Crick (8. lipnja, 1916. – 28. srpnja, 2004.), bio je engleski molekularni biolog, fizičar, i neuroznanstvenik, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Francis Harry Compton Crick · Vidi više »
Gen
Gen je osnovna jedinica nasljedne biološke informacije.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Gen · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Gent · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Graz · Vidi više »
Hinduizam
Europi Hinduizam je drevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. stoljeća prije Krista, koja je započela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Hinduizam · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Holokaust · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Irci · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Irska · Vidi više »
James Dewey Watson
James Dewey Watson James Dewey Watson (rođen 6. travnja, 1928.) je američki molekularni biolog, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953.
Novi!!: Erwin Schrödinger i James Dewey Watson · Vidi više »
Jena
Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Jena · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Katoličanstvo · Vidi više »
Krater
Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Krater · Vidi više »
Kvantna fizika
Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Kvantna fizika · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Kvantna mehanika · Vidi više »
Linus Pauling
Linus Carl Pauling (Portland, 28. veljače 1901. – Big Sur, 19. kolovoza 1994.)Nobelova nagrada:, pristupljeno 11.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Linus Pauling · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Luterani · Vidi više »
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Max Planck · Vidi više »
Mehanički valovi
moru. Primjer longitudinalnog vala. Primjer transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Mehanički valovi (na primjer zvuk) šire se u elastičnom mediju (na primjer zrak, voda) titranjem čestica povezanih elastičnim silama oko ravnotežnoga položaja; energija valova to je veća što je veća amplituda titranja, a izvor valova svako je tijelo koje titra (na primjer izvor zvuka može biti žica glazbenog instrumenta).
Novi!!: Erwin Schrödinger i Mehanički valovi · Vidi više »
Mentor
* mentorstvo, odnos u kojem iskusnija osoba pomaže manje iskusnoj, npr.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Mentor · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Mjesec · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Molekula · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Erwin Schrödinger i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Njemački jezik · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Paul Dirac
Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Paul Dirac · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Pokus · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Profesor · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Računalo · Vidi više »
Schrödingerova jednadžba
Schrödingerova jednadžba predstavlja jedan od temelja kvantne mehanike.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Schrödingerova jednadžba · Vidi više »
Schrödingerova mačka
''simultano'' živa ''i'' mrtva. Ipak, kad netko pogleda u kutiju, vidi mačku, ''ili'' živu ''ili'' mrtvu, nikako i živu ''i'' mrtvu. Ovo nas zapravo pita kad zapravo okončava kvantna superpozicija te zbilja kolabira u jednu ili drugu mogućnost. Schrödingerova mačka je misaoni pokus koji ponekad opisujemo kao paradoks.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Schrödingerova mačka · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Stuttgart · Vidi više »
Sveučilište Princeton
Logo Sveučilišna knjižnica. Sveučilište Princeton (engl. Princeton University, lat. Universitas Princetoniensis) privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyju.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Sveučilište Princeton · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Svijest · Vidi više »
Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)
Talijansko bojište bilo je bojište na kojem su se u Prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska s jedne strane, te Italija i Francuska s druge strane.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Talijansko bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Teorijska fizika
Teorijska fizika je grana fizike koja uključuje matematičke modele i abstrakcije fizike u pokušaju da se objasne prirodni fenomeni.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Teorijska fizika · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Treći Reich · Vidi više »
Tuberkuloza
Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Tuberkuloza · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Val · Vidi više »
Valna funkcija
vremenu je sinusoidalna. kvantnoj mehanici (C - H). kristalnoj rešetki otpuštaju 1, 2 ili 3 elektrona koji se kao slobodni elektroni gibaju kroz rešetku metala. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Valna funkcija predstavlja sinusnu funkciju iz koje možemo izračunati većinu podataka vezanih za val (fazu, amplitudu, valni broj i drugo).
Novi!!: Erwin Schrödinger i Valna funkcija · Vidi više »
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Werner Heisenberg · Vidi više »
Wrocław
Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Wrocław · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Erwin Schrödinger i Zürich · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 12. kolovoza · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1887. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1898. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1922. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1927. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1944. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1961. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 1993. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 20. stoljeće · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 30. svibnja · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 4. siječnja · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 4. studenoga · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Erwin Schrödinger i 6. travnja · Vidi više »
