Brže od pregledniku!
31 odnosi: Arhitektura, Švicarska, Bazilika Saint-Denis, Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu, Crkva, Dvorac, Francuska, Francuzi, Gotička arhitektura, Historicizam, Italija, Karolinška renesansa, Katedrala Notre-Dame u Parizu, Konzervacija-restauracija, Lausanne, Luj IX., kralj Francuske, Opatija Vézelay, Pariz, Paul Abadie, Prosper Mérimée, Renesansa, Romanička arhitektura, Srednji vijek, Toulouse, Učitelj, Utvrda Carcassonne, 17. rujna, 1814., 1879., 19. stoljeće, 27. siječnja.
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Arhitektura · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Švicarska · Vidi više »
Bazilika Saint-Denis
Zapadno pročelje bazilike Saint-Denis Kraljevska bazilika Saint-Denis (francuski: Basilique royale de Saint-Denis, ili jednostavno Basilique Saint-Denis) je velika srednjovjekovna opatijska crkva u mjestu Saint-Denis koje je danas sjeverno predgrađe Pariza.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Bazilika Saint-Denis · Vidi više »
Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu
'''Bazilika Saint-Sernina''' Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu (Francuska) je bivša opatijska crkva Opatije Saint-Sernina ili Saint Saturnina, izgrađena u romaničkom stilu od oko 1080.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Crkva · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Dvorac · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Francuzi · Vidi više »
Gotička arhitektura
Unutrašnjost prve gotičke katedrale ''St. Denis'' opata Sugera iz 1231., Pariz. Gotika je najreprezentativnija u arhitekturi gdje se karakteristike ovog stila najviše poznaju.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Gotička arhitektura · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Historicizam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Italija · Vidi više »
Karolinška renesansa
samostana Lorsch (Hessen). Karolinškom renesansom se naziva kulturni uzlet (obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga, graditeljstva) u rano vrijeme dinastije Karolinga, pokrenut na dvoru Karla Velikog.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Karolinška renesansa · Vidi više »
Katedrala Notre-Dame u Parizu
Notre-Dame 2008. godine Katedrala Notre-Dame de Paris (ili jednostavno Notre-Dame; fr.: "Naše Gospe") katedralna je crkva Pariške nadbiskupije posvećena Blaženoj Djevici Mariji.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Katedrala Notre-Dame u Parizu · Vidi više »
Konzervacija-restauracija
20. stoljeća (desno) Konzervacija-restauracija ili konzerviranje-restauriranje, često određena i samo kao konzervacija zanimanje je, odnosno djelatnost posvećena očuvanju i održavanju kulturne baštine.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Konzervacija-restauracija · Vidi više »
Lausanne
Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Lausanne · Vidi više »
Luj IX., kralj Francuske
Luj IX.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Luj IX., kralj Francuske · Vidi više »
Opatija Vézelay
Opatija Vézelay, znana i kao Bazilika Svete Marije Magdalene (francuski: Basilique Sainte-Marie-Madeleine) je bila samostan (benediktinaca iz Clunyja) u Vézelayu u francuskom departmanu Yonne u pokrajini Burgundiji.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Opatija Vézelay · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Pariz · Vidi više »
Paul Abadie
Montmartra. Paul Abadie Paul Abadie (10. prosinca 1812. – 2. kolovoza 1884.), francuski arhitekt.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Paul Abadie · Vidi više »
Prosper Mérimée
'''Prosper Mérimée''' Prosper Mérimée (Pariz, 28. rujna 1803. – Cannes, 23. rujna 1870.), francuski književnik.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Prosper Mérimée · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Renesansa · Vidi više »
Romanička arhitektura
kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Romanička arhitektura · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Srednji vijek · Vidi više »
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Toulouse · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Učitelj · Vidi više »
Utvrda Carcassonne
Utvrda Carcassonne (okcitanski jezik, Carcassona) su utvrđene zidine francuskog grada Carcassonnea, glavnog grada bivše provincije Languedoc u departmanu Aude.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i Utvrda Carcassonne · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i 17. rujna · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i 1814. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i 1879. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i 19. stoljeće · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Eugène Viollet-le-Duc i 27. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Viollet le Duc, Viollet-le-Duc.
