Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Europska lignja

Indeks Europska lignja

Europska lignja (Loligo vulgaris) vrsta je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae.

33 odnosi: Atlantski ocean, Azija, Životinje, Engleski jezik, Glavonošci, Gvineja, Hrvatska, Jadransko more, Jaje, Jean-Baptiste Lamarck, Jesen, Komarča, Latinski jezik, Lov, Mekušci, Metar, Modrulj, More, Ocean, Oceanski dupini, Papige, Peraja, Plankton, Porodica (taksonomija), Proljeće, Rakovi, Rana, Razred (taksonomija), Ribe, Sjeverno more, Sredozemno more, Svjetlost, Zvijeri.

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Europska lignja i Atlantski ocean · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije veći prikaz. Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Europska lignja i Azija · Vidi više »

Životinje

Životinje (Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Europska lignja i Životinje · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Europska lignja i Engleski jezik · Vidi više »

Glavonošci

Glavonošci (Cephalopoda, od grč. plural Kεφαλόποδα (kephalópoda); "glava-stopalo") su razred mekušaca.

Novi!!: Europska lignja i Glavonošci · Vidi više »

Gvineja

Gvineja je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Europska lignja i Gvineja · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Europska lignja i Hrvatska · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Europska lignja i Jadransko more · Vidi više »

Jaje

kokošjeg jaja 1. ljuska od kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekućibjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Europska lignja i Jaje · Vidi više »

Jean-Baptiste Lamarck

Jean-Baptiste de Monet Lamarck, punim imenom i naslovom Jean-Baptiste Pierre Antoine de Monet, chevalier de Lamarck (Bazentin-le-Petit, 1. kolovoza 1744. - Pariz, 18. prosinca 1829.), francuski prirodoslovac.

Novi!!: Europska lignja i Jean-Baptiste Lamarck · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnja doba.

Novi!!: Europska lignja i Jesen · Vidi više »

Komarča

Komarča (lat. Sparus aurata), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae).

Novi!!: Europska lignja i Komarča · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Europska lignja i Latinski jezik · Vidi više »

Lov

Henry Alken: Lov na lisice Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Europska lignja i Lov · Vidi više »

Mekušci

Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.

Novi!!: Europska lignja i Mekušci · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Europska lignja i Metar · Vidi više »

Modrulj

Modrulj (Prionace glauca) je vrsta morskog psa iz porodice Carcharhinidae (plavetni psi), rod (carcharias).

Novi!!: Europska lignja i Modrulj · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Europska lignja i More · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Europska lignja i Ocean · Vidi više »

Oceanski dupini

Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome i oni sisavci koji žive u vodi.

Novi!!: Europska lignja i Oceanski dupini · Vidi više »

Papige

Papige, papagaji (ponekad i prave papige) (Psittacidae) porodica su ptica iz reda papigašica.

Novi!!: Europska lignja i Papige · Vidi više »

Peraja

Vatrena riba (''Pterois sphex'') je jedna od vrsta čije leđne peraje imaju otrovne žljezde Peraje su mesnati, pokretni organ za kretanje i stabilizirajući organ svitkovaca i nekih mekušaca koji žive u vodi.

Novi!!: Europska lignja i Peraja · Vidi više »

Plankton

''Hyperia macrocephala'' - plankton Copepoda (Calanoida) - plankton Plankton je naziv grčkog porijekla i označava zajednicu živih organizama koji plutaju i ne raspolažu vidljivim sposobnostima za kretanje.

Novi!!: Europska lignja i Plankton · Vidi više »

Porodica (taksonomija)

Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).

Novi!!: Europska lignja i Porodica (taksonomija) · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće je jedno od četiri godišnja doba.

Novi!!: Europska lignja i Proljeće · Vidi više »

Rakovi

člankonožaca.

Novi!!: Europska lignja i Rakovi · Vidi više »

Rana

Posjekotina na palcu Rana (lat. vulnus) je fizička ozljeda živog tkiva, koja zahvaća kožu ili sluznicu i može prodrijeti u dublje slojeve tkiva u različitom stupnju.

Novi!!: Europska lignja i Rana · Vidi više »

Razred (taksonomija)

Razred (classis) je jedna od hijerarhijskih stepenica u sistematici biologije.

Novi!!: Europska lignja i Razred (taksonomija) · Vidi više »

Ribe

Ribe (Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Europska lignja i Ribe · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more Sjeverno more je more u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Europska lignja i Sjeverno more · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Europska lignja i Sredozemno more · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Europska lignja i Svjetlost · Vidi više »

Zvijeri

Zvijeri (Carnivora) su red unutar razreda sisavaca (Mammalia).

Novi!!: Europska lignja i Zvijeri · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Lignja, Loligo vulgaris, Obična lignja.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »