Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Europska unija

Indeks Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

226 odnosi: Afrika, Akrotiri i Dhekelia, Albanija, Alkoholno piće, Američki dolar, Angvila, Atlantski ocean, Austrija, Azil, Azori, Španjolska, Švedska, Češka, Četvorni kilometar, Ålandski otoci, Belgija, Bermudi, Bosma i Hercegovima, Brexit, Britanska funta, Britanski Antarktički teritorij, Britanski Djevičanski otoci, Britanski Indijskooceanski teritorij, Bruto domaći proizvod, Bruxelles, Bugarska, Bugarski jezik, Bugarski lev, Carinska unija, Ceuta, Cipar, Crna Gora, Damska, Dan Europe, Danska kruna, Demokracija, Donald Tusk, Državni proračun, Ekonomska i monetarna unija Europske unije, Energetska politika, Estonija, Euro, Europska ekonomska zajednica, Europska himna, Europska komisija, Europska središnja banka, Europska zajednica za atomsku energiju, Europska zajednica za ugljen i čelik, Europski parlament, Europsko vijeće, ..., Eurozona, Falklandski otoci, Føroyar, Finska, Framcuska, Francuska Gijana, Francuska Polinezija, Frankfurt na Majni, Gibraltar, Gospodarstvo, Grčka, Grenland, Guernsey, Gustoća stanovništva, Gvadalupa, Himna, Hrvatska, Hrvatska kuna, Indijski ocean, Irska, Irski jezik, Italija, Jean Monnet, Jean-Claude Juncker, Jedinstveni europski akt, Jersey (otok), Južna Amerika, Južna Georgia, Kajmanski otoci, Kanari, Karibi, Kopenhagen, Kosovo, Kovanica, Krilatica, Krilatica Europske unije, Krumpir, Latinski jezik, Latvija, Lisabonski ugovor, Litva, Luksemburg, Mađarska, Mađarska forinta, Madeira, Madrid, Makedonija, Malta, Martinik, Mayotte, Med, Melilla, Montserrat, Nizozemska, Nova Kaledonija, Novčanica, Otočje Južni Sandwich, Otoci Turks i Caicos, Otok Ascension, Otok Man, Pariški ugovor (1951.), Pariz, Pitcairnovo Otočje, Poljoprivreda, Poljska, Poljski zlot, Porez na dodanu vrijednost, Portugal, Površina, Pravna stečevina Europske unije, Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Réunion, Revizorski sud, Rimski ugovori (1957.), Robert Schuman, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rumunjski lej, Schengenski sporazum, Slovačka, Slovemija, Službeni jezici Europske unije, Službeni jezik, Srbija, Stanovništvo, Strasbourg, Sud Europske unije, Sveta Helena, Sveti Petar i Mikelon, The World Factbook, Tristan da Cunha, Turska, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Nice, Ujedinjeno Kraljevstvo, Useljeništvo, Ustav, Valuta, Vijeće Europske unije, Vizni sustav, Vršna domena, Vremenska zona, Wallis i Futuna, Winston Churchill, Zajednička vanjska i sigurnosna politika, Zastava Europske unije, Zürich, .eu, 1. prosinca, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. studemog, 1. svibnja, 11. prosinca, 13. siječnja, 15. rujna, 17. lipnja, 17. veljače, 18. travnja, 19. ožujka, 19. rujna, 1946., 1950., 1951., 1952., 1955., 1957., 1958., 1959., 1960-ih, 1961., 1963., 1965., 1967., 1968., 1973., 1974., 1981., 1982., 1986., 1987., 1990., 1992., 1993., 1994., 1995., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2004., 2005., 2007., 2008., 2009., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2017., 22. listopada, 23. veljače, 25. ožujka, 25. srpnja, 29. ožujka, 3. lipnja, 31. prosinca, 7. veljače, 8. ožujka, 8. travnja, 9. svibnja. Proširite indeks (176 više) »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Europska unija i Afrika · Vidi više »

Akrotiri i Dhekelia

Akrotiri i Dhekelia su suverene vojne baze Ujedinjenog Kraljevstva na otoku Cipru.

Novi!!: Europska unija i Akrotiri i Dhekelia · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: Europska unija i Albanija · Vidi više »

Alkoholno piće

Primjeri za alkoholna pića Alkoholno piće je piće koje sadrži više od 2% etanola koji je poznatiji pod imenom alkohol, iako je u kemiji etanol samo jedan od alkohola.

Novi!!: Europska unija i Alkoholno piće · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Europska unija i Američki dolar · Vidi više »

Angvila

Angvila (eng. Anguilla) je Britanski prekomorski teritorij u Malim Antilima na Karibima istočno od Portorika.

Novi!!: Europska unija i Angvila · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Europska unija i Atlantski ocean · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Europska unija i Austrija · Vidi više »

Azil

Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.

Novi!!: Europska unija i Azil · Vidi više »

Azori

Azori (por. Açores), također Azorski otoci, službeno Autonomna Regija Azori (por. Regiao Autónoma dos Açores), je portugalsko otočje i istoimena autonomna regija u sjevernom Atlantiku površine 2346 km², s 243 000 stanovnika.

Novi!!: Europska unija i Azori · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Europska unija i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Europska unija i Švedska · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Europska unija i Češka · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Europska unija i Četvorni kilometar · Vidi više »

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Novi!!: Europska unija i Ålandski otoci · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Europska unija i Belgija · Vidi više »

Bermudi

Bermudski otoci su otočje u Atlantiku i jedno su od Britanskih prekomorskih područja.

Novi!!: Europska unija i Bermudi · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Europska unija i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Brexit

Ilustracija država Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva na karti Europe Brexit je složenica koja je nastala od spajanje dvaju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).

Novi!!: Europska unija i Brexit · Vidi više »

Britanska funta

Britanska Funta (eng. Pound Sterling), je britanska valuta.

Novi!!: Europska unija i Britanska funta · Vidi više »

Britanski Antarktički teritorij

Britanski Antarktički teritorij je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva na području Antarktike.

Novi!!: Europska unija i Britanski Antarktički teritorij · Vidi više »

Britanski Djevičanski otoci

Britanski Djevičanski otoci (engl.: the British Virgin Islands) su grupa otoka u Malim Antilima, u Karipskom moru, istočno od Portorika.

Novi!!: Europska unija i Britanski Djevičanski otoci · Vidi više »

Britanski Indijskooceanski teritorij

Britanski Indijskooceanski teritorij (BIOT, engleski: British Indian Ocean Territory) je prekomorsko područje Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Europska unija i Britanski Indijskooceanski teritorij · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski Gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Europska unija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: Europska unija i Bruxelles · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Europska unija i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Europska unija i Bugarski jezik · Vidi više »

Bugarski lev

Lev (skraćeno: lv) je novčana jedinica Bugarske.

Novi!!: Europska unija i Bugarski lev · Vidi više »

Carinska unija

Današnje carinske unije Carinska unija ekonomski je prostor u kojem se države članice obvezuju sporazumom da će ukinuti međusobne carine ili takse sličnog učinka, te kvantitativna ograničenja, a prema trećim zemljama primjeniti zajedničku carinsku tarifu.

Novi!!: Europska unija i Carinska unija · Vidi više »

Ceuta

Ceuta je španjolska enklava na sjeveru Afrike, na obali Sredozemnog mora u blizini Gibraltarskog tjesnaca.

Novi!!: Europska unija i Ceuta · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Europska unija i Cipar · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Europska unija i Crna Gora · Vidi više »

Damska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Novi!!: Europska unija i Damska · Vidi više »

Dan Europe

Proslava Dana Europe 2006. godine u Bruxellesu Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine.

Novi!!: Europska unija i Dan Europe · Vidi više »

Danska kruna

Kruna je službena valuta Danske, ali i Grenlanda te Ovčjih otoka.

Novi!!: Europska unija i Danska kruna · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Europska unija i Demokracija · Vidi više »

Donald Tusk

Donald Franciszek Tusk (Gdanjsk, 22. travnja 1957.), poljski političar i povjesničar, predsjednik Europskog vijeća, bivši predsjednik Vlade Republike Poljske.

Novi!!: Europska unija i Donald Tusk · Vidi više »

Državni proračun

Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.

Novi!!: Europska unija i Državni proračun · Vidi više »

Ekonomska i monetarna unija Europske unije

Zemlje članice Ekonomske i monetarne unije u 2013. Plavo su označene države koje su uvele euro, narančasto zemlje koje se nalaze u mehanizmu ERM II, a crveno zemlje koje su izvan navedenog mehanizma. Ekonomska i monetarna unija (EMU) krovni je pojam kojim se označava politika za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica Europske unije u tri faze.

Novi!!: Europska unija i Ekonomska i monetarna unija Europske unije · Vidi više »

Energetska politika

Energetska politika (engl. Energy policy) predstavlja način na koji određeni subjekt (često državni) odlučuje baviti se pitanjima vezanim uz energetski razvoj, uključujući proizvodnju, raspodjelu i potrošnju energije.

Novi!!: Europska unija i Energetska politika · Vidi više »

Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Novi!!: Europska unija i Estonija · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015.

Novi!!: Europska unija i Euro · Vidi više »

Europska ekonomska zajednica

Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957.

Novi!!: Europska unija i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »

Europska himna

Oda radosti (izvorni njemački naslov: "Ode an die Freude") je himna Vijeća Europe, te Europske unije; oboje se odnosi prema njoj kao Europskoj himni zbog namjere Vijeća da predstavlja Europu u cjelosti radije nego neku organizaciju. Osnova joj je posljednji stavak Beethovenove Devete simfonije, skladane 1823. Beethoven je svoju simfoniju razvio iz Schillerove Ode radosti i ti se stihovi često pjevaju pri izvođenju himne, ali zbog brojnosti europskih jezika nemaju službeni status. Himna se izvodi u službenim prigodama kod obiju organizacija (poput potpisivanja ugovora) te je jedan od europskih simbola. Kategorija:Europska unija Kategorija:Himne.

Novi!!: Europska unija i Europska himna · Vidi više »

Europska komisija

Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Europska komisija · Vidi više »

Europska središnja banka

Sjedište Europske središnje banke u Frankfurtu Europska središnja banka (skraćeno ESB) osnovana je prema Ugovoru o Europskoj uniji, središnja je institucija monetarnog sustava Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Europska središnja banka · Vidi više »

Europska zajednica za atomsku energiju

Europska zajednica za atomsku energiju ili skraćeno Euroatom (engleski European Atomic Energy Community) je međunarodna organizacija sastavljena od država članica Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Europska zajednica za atomsku energiju · Vidi više »

Europska zajednica za ugljen i čelik

Zastava EZUČ-a Europska zajednica za ugljen i čelik (skraćeno EZUČ ili engleski ECSC od European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951.

Novi!!: Europska unija i Europska zajednica za ugljen i čelik · Vidi više »

Europski parlament

Logotip Europskog parlamenta Europski parlament jedino je izravno izabrano tijelo Europske unije koje zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Europski parlament · Vidi više »

Europsko vijeće

Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.

Novi!!: Europska unija i Europsko vijeće · Vidi više »

Eurozona

Eurozona i ostali korisnici eura Eurozona je zona članica EU-a (njih 19 od 28) koje su Euro prihvatile kao svoju službenu valutu.

Novi!!: Europska unija i Eurozona · Vidi više »

Falklandski otoci

Falklandski otoci (Falkland, Falklandi, Malvini ili Malvinski otoci) su otočje u južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka: Zapadnoga Falklanda i Istočnoga Falklanda, te većeg broja manjih otoka.

Novi!!: Europska unija i Falklandski otoci · Vidi više »

Føroyar

Føroyar (Ovčji otoci, Ferojski otoci, Farski otoci; IPA) je danska autonomna pokrajina.

Novi!!: Europska unija i Føroyar · Vidi više »

Finska

Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Finska · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Europska unija i Framcuska · Vidi više »

Francuska Gijana

Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.

Novi!!: Europska unija i Francuska Gijana · Vidi više »

Francuska Polinezija

Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije.

Novi!!: Europska unija i Francuska Polinezija · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Europska unija i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Gibraltar

Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.

Novi!!: Europska unija i Gibraltar · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Europska unija i Gospodarstvo · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Europska unija i Grčka · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Europska unija i Grenland · Vidi više »

Guernsey

Guernsey (službeno Vogtei Guernsey) je drugi po veličini otok Kanalskih otoka.

Novi!!: Europska unija i Guernsey · Vidi više »

Gustoća stanovništva

Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".

Novi!!: Europska unija i Gustoća stanovništva · Vidi više »

Gvadalupa

Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.

Novi!!: Europska unija i Gvadalupa · Vidi više »

Himna

Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.

Novi!!: Europska unija i Himna · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska kuna

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar.

Novi!!: Europska unija i Hrvatska kuna · Vidi više »

Indijski ocean

Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.

Novi!!: Europska unija i Indijski ocean · Vidi više »

Irska

Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Europska unija i Irska · Vidi više »

Irski jezik

Irski ili irski gaelski jezik (ISO 639-3:; Gaeilge / Gaedhilge) je jedan od dva službena jezika u Republici Irskoj.

Novi!!: Europska unija i Irski jezik · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Europska unija i Italija · Vidi više »

Jean Monnet

Bista Jeana Monneta Jean Monnet Omer Marie Gabriel (Poitou-Charentes, 9. studenog 1888.) – (Bazoches-sur-Guyonne, 16. ožujka 1979.) - francuski političar i poslovni čovjek, koji se smatra jednim od osnivača Europske Unije.

Novi!!: Europska unija i Jean Monnet · Vidi više »

Jean-Claude Juncker

Jean-Claude Juncker (Redingen, Luksemburg 9. prosinca 1954.) luksemburški je političar i predsjednik Europske komisije od 1.

Novi!!: Europska unija i Jean-Claude Juncker · Vidi više »

Jedinstveni europski akt

Jedinstveni europski akt, ugovor potpisan 1986. godine kojim je prvi put značajnije modificiran Rimski ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici.

Novi!!: Europska unija i Jedinstveni europski akt · Vidi više »

Jersey (otok)

Jersey je po površini i broju stanovnika najveći otok u skupini Kanalskih otoka.

Novi!!: Europska unija i Jersey (otok) · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Novi!!: Europska unija i Južna Amerika · Vidi više »

Južna Georgia

Položaj Južne Džordžije i Otoka Južni Sendvič u odnosu na Južnu Ameriku Karta Satelitska snimka Južne Georgije Južna Georgia ili Južna Georgija je gorovit vulkanski otok u južnom Atlantiku.

Novi!!: Europska unija i Južna Georgia · Vidi više »

Kajmanski otoci

Kajmanski otoci su grupa otoka u Karipskom moru i prekomorski posjed Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Europska unija i Kajmanski otoci · Vidi više »

Kanari

Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.

Novi!!: Europska unija i Kanari · Vidi više »

Karibi

Zemljovid Srednje Amerike i Kariba eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Otoke zavjetrine i Otoke privjetrine.

Novi!!: Europska unija i Karibi · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Europska unija i Kopenhagen · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do kraja 2016. priznalo 110 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina, iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.

Novi!!: Europska unija i Kosovo · Vidi više »

Kovanica

Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.

Novi!!: Europska unija i Kovanica · Vidi više »

Krilatica

Krilaticom se naziva izraz ili skup riječi koje predstavljaju određenu društvenu skupinu ili organizaciju.

Novi!!: Europska unija i Krilatica · Vidi više »

Krilatica Europske unije

Službena krilatica Europske unije je "Ujedinjena u raznolikosti" ili "Ujedinjeni u raznolikosti" (izvorna inačica na latinskom jeziku: "In varietate concordia").

Novi!!: Europska unija i Krilatica Europske unije · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Europska unija i Krumpir · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Europska unija i Latinski jezik · Vidi više »

Latvija

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more. U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.

Novi!!: Europska unija i Latvija · Vidi više »

Lisabonski ugovor

Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Lisabonski ugovor · Vidi više »

Litva

Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Europska unija i Litva · Vidi više »

Luksemburg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Luksemburg · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Europska unija i Mađarska · Vidi više »

Mađarska forinta

Mađarska forinta (madžarska forinta), službena je valuta Mađarske.

Novi!!: Europska unija i Mađarska forinta · Vidi više »

Madeira

Madeira (izgovor:; službeno: Autonomna regija Madeira, portugalski: Região Autónoma da Madeira) autonomna je portugalska regija u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Europska unija i Madeira · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561.

Novi!!: Europska unija i Madrid · Vidi više »

Makedonija

Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija (mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL: http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf.

Novi!!: Europska unija i Makedonija · Vidi više »

Malta

Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi manje od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, budući da je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: Europska unija i Malta · Vidi više »

Martinik

Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, 450 km sjeveroistočno od obale Južne Amerike i 700 km jugoistočno od Dominikanske Republike.

Novi!!: Europska unija i Martinik · Vidi više »

Mayotte

Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.

Novi!!: Europska unija i Mayotte · Vidi više »

Med

Med je sladak i gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.

Novi!!: Europska unija i Med · Vidi više »

Melilla

Melilla je španjolska enklava, smještena na obali Sredozemnog more na sjeveru Afrike, okružena Marokom.

Novi!!: Europska unija i Melilla · Vidi više »

Montserrat

Montserrat je otok u Karibima.

Novi!!: Europska unija i Montserrat · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Europska unija i Nizozemska · Vidi više »

Nova Kaledonija

Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste i imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.

Novi!!: Europska unija i Nova Kaledonija · Vidi više »

Novčanica

eura Novčanica je uglavnom pravokutni, dvostrani papir koji je izdan prema zakonu određene države.

Novi!!: Europska unija i Novčanica · Vidi više »

Otočje Južni Sandwich

Položaj Južne Georgije i otočja Južni Sandwich u odnosu na Južnu Ameriku Karta otočja Južni Sandwich Otočje Južni Sandwich je skupina od 11 manjih otoka u južnom Atlantiku.

Novi!!: Europska unija i Otočje Južni Sandwich · Vidi više »

Otoci Turks i Caicos

Otoci Turks i Caicos se sastoje od osam glavnih otoka, Salt Cay, Veliki Turk, Južni Caicos, Istočni Caicos Središnji Caicos, Sjeverni Caicos, Providenciales i Zapadni Caicos.

Novi!!: Europska unija i Otoci Turks i Caicos · Vidi više »

Otok Ascension

Otok Ascension je otok u Južnom Atlantiku, udaljen oko 1600 km od obale Afrike.

Novi!!: Europska unija i Otok Ascension · Vidi više »

Otok Man

20px Man preusmjerava ovdje.

Novi!!: Europska unija i Otok Man · Vidi više »

Pariški ugovor (1951.)

Pariškim ugovorom, potpisanim 18. travnja 1951.

Novi!!: Europska unija i Pariški ugovor (1951.) · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Europska unija i Pariz · Vidi više »

Pitcairnovo Otočje

Pitcairnovo Otočje (engl. Pitcairn, hrv. Pitkairn) je otočje (otočna skupina) u Tihomu oceanu, posljednja kolonija Ujedinjenoga Kraljevstva u tom području.

Novi!!: Europska unija i Pitcairnovo Otočje · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i za ishranu životinja (zovemo ih hrana), i ostalih tvari kroz uzgajanje biljki i životinja.

Novi!!: Europska unija i Poljoprivreda · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Europska unija i Poljska · Vidi više »

Poljski zlot

Zlot, ISO 4217: PLN je službeno sredstvo plaćanja u Poljskoj.

Novi!!: Europska unija i Poljski zlot · Vidi više »

Porez na dodanu vrijednost

PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća.

Novi!!: Europska unija i Porez na dodanu vrijednost · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Europska unija i Portugal · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Europska unija i Površina · Vidi više »

Pravna stečevina Europske unije

Pravna stečevina Europske unije (francuski acquis communautaire) naziv koji se odnosi na cjelokupno dosad akumulirano pravo EU, odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve zemlje članice unutar Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Pravna stečevina Europske unije · Vidi više »

Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije

Prekomorske države i ozemlja Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije su posebna područja nekoliko zemalja članica Europske unije, koja iz povijesnih, zemljopisnih, ili političkih razloga, uživaju poseban status unutar ili izvan Europske unije.

Novi!!: Europska unija i Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije · Vidi više »

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Novi!!: Europska unija i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »

Réunion

Réunion je francuski otok u Indijskom oceanu.

Novi!!: Europska unija i Réunion · Vidi više »

Revizorski sud

Revizorski sud je posebna kontrolna institucija Europske unije, nadležna da ispituje sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Zajednica, ako to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom.

Novi!!: Europska unija i Revizorski sud · Vidi više »

Rimski ugovori (1957.)

Kapitolskog muzeja u kojoj su potpisani Rimski ugovori. Rimskim ugovorima, potpisanima 1957.

Novi!!: Europska unija i Rimski ugovori (1957.) · Vidi više »

Robert Schuman

Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. - Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.

Novi!!: Europska unija i Robert Schuman · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Europska unija i Rumunjska · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik Rumunjski jezik (ISO 639-3:; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najsnažniji iz grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Europska unija i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rumunjski lej

2000 rumunjskih leja iz 1999. godine Rumunjski leu ˙(ISO 4217: RON) je nacionalna valuta Rumunjske.

Novi!!: Europska unija i Rumunjski lej · Vidi više »

Schengenski sporazum

Zemlje kandidati Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985.

Novi!!: Europska unija i Schengenski sporazum · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Europska unija i Slovačka · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Europska unija i Slovemija · Vidi više »

Službeni jezici Europske unije

engleskog jezika (skala je drugačija nego na ostalim mapama) njemačkog jezika francuskog jezika (francuski je materinski jezik za 40% stanovništva Belgije) talijanskog jezika španjolskog jezika Europska unija od 1. srpnja 2013. godine ima 24 službena i radna jezika.

Novi!!: Europska unija i Službeni jezici Europske unije · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Europska unija i Službeni jezik · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Europska unija i Srbija · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Europska unija i Stanovništvo · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Europska unija i Strasbourg · Vidi više »

Sud Europske unije

Sud Europske unije (engl. Court of Justice of the European Union) institucija je Europske unije koja obuhvaća.

Novi!!: Europska unija i Sud Europske unije · Vidi više »

Sveta Helena

Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. - Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.

Novi!!: Europska unija i Sveta Helena · Vidi više »

Sveti Petar i Mikelon

Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland),na istočnoj obali Kanade.

Novi!!: Europska unija i Sveti Petar i Mikelon · Vidi više »

The World Factbook

The World Factbook (ISSN 1553-8133, također poznat kao CIA World Factbook) je izvor podataka o zemljama svijeta koji svake godine objavljuje CIA u stilu almanaha.

Novi!!: Europska unija i The World Factbook · Vidi više »

Tristan da Cunha

Tristan da Cunha je otok u južnom Atlantskom oceanu na položaju 37° južne zemljopisne širine i 12° zapadne zemljopisne dužine.

Novi!!: Europska unija i Tristan da Cunha · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i Turska · Vidi više »

Ugovor iz Amsterdama

Ugovor iz Amsterdama rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu, 1996.

Novi!!: Europska unija i Ugovor iz Amsterdama · Vidi više »

Ugovor iz Maastrichta

Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993.

Novi!!: Europska unija i Ugovor iz Maastrichta · Vidi više »

Ugovor iz Nice

Raspodijela glasova u Vijeću Europske unije prema Ugovoru iz Nice, primjenjuje se od 1. studenog 2004.: ZemljaGlasoviStan.

Novi!!: Europska unija i Ugovor iz Nice · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Useljeništvo

Udio doseljeništva u državama svijeta Useljeništvo ili Imigracija je proces useljavanja stanovništva u određenu državu, uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo privlačnim čimbenicima.

Novi!!: Europska unija i Useljeništvo · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Europska unija i Ustav · Vidi više »

Valuta

Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).

Novi!!: Europska unija i Valuta · Vidi više »

Vijeće Europske unije

Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije u kojoj su zastupljene vlade država članica.

Novi!!: Europska unija i Vijeće Europske unije · Vidi više »

Vizni sustav

Vizni sustav je sustav izdavanja uvjetnih dozvola prelaska državne granice strancima za potrebe njihovog boravka na teritoriju određene države.

Novi!!: Europska unija i Vizni sustav · Vidi više »

Vršna domena

Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.

Novi!!: Europska unija i Vršna domena · Vidi više »

Vremenska zona

Karta vremenskih zona svijeta (od siječnja 2015). Jedan vremenski pojas (zona) pokriva područja Zemlje koja su izabrala isto lokalno vrijeme.

Novi!!: Europska unija i Vremenska zona · Vidi više »

Wallis i Futuna

Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu.

Novi!!: Europska unija i Wallis i Futuna · Vidi više »

Winston Churchill

Winston Leonard Spencer Churchill (Oxfordshire, 30. studenog 1874. - London, 24. siječnja 1965.) - britanski političar, državnik, pisac i borbeni imperijalist najpoznatiji kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Europska unija i Winston Churchill · Vidi više »

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (eng. Common Foreign and Security Policy), ustanovljena je Ugovorom o Europskoj uniji kao nastavak prijašnje europske političke suradnje.

Novi!!: Europska unija i Zajednička vanjska i sigurnosna politika · Vidi više »

Zastava Europske unije

Proporcija zastave EU Zastava Europske unije sastoji se od dvanaest zlatnih zvjezdica smještenih na plavoj podlozi.

Novi!!: Europska unija i Zastava Europske unije · Vidi više »

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Novi!!: Europska unija i Zürich · Vidi više »

.eu

.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.

Novi!!: Europska unija i .eu · Vidi više »

1. prosinca

1.

Novi!!: Europska unija i 1. prosinca · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Europska unija i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Europska unija i 1. srpnja · Vidi više »

1. studemog

1.

Novi!!: Europska unija i 1. studemog · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Europska unija i 1. svibnja · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Europska unija i 11. prosinca · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: Europska unija i 13. siječnja · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: Europska unija i 15. rujna · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Europska unija i 17. lipnja · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: Europska unija i 17. veljače · Vidi više »

18. travnja

18.

Novi!!: Europska unija i 18. travnja · Vidi više »

19. ožujka

19.

Novi!!: Europska unija i 19. ožujka · Vidi više »

19. rujna

19.

Novi!!: Europska unija i 19. rujna · Vidi više »

1946.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1946. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1951. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1952. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1955. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1957. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1959. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1960-ih · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1963. · Vidi više »

1965.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1965. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1967. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1968. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1973. · Vidi više »

1974.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1974. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1982. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1987. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1990. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1995. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1997. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Europska unija i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Europska unija i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Europska unija i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Europska unija i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Europska unija i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Europska unija i 2005. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Europska unija i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Europska unija i 2008. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Europska unija i 2009. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 2011. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 2013. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Europska unija i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Europska unija i 2015. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Europska unija i 2017. · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: Europska unija i 22. listopada · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Europska unija i 23. veljače · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: Europska unija i 25. ožujka · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Europska unija i 25. srpnja · Vidi više »

29. ožujka

29.

Novi!!: Europska unija i 29. ožujka · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: Europska unija i 3. lipnja · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Europska unija i 31. prosinca · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: Europska unija i 7. veljače · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: Europska unija i 8. ožujka · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Europska unija i 8. travnja · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Europska unija i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Države članice Europske Unije.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »