Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Europsko prvenstvo u vaterpolu

Indeks Europsko prvenstvo u vaterpolu

Europsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce se održavaju od 1981. svake druge godine, a do tada uz iznimke, održavala su se svake četiri godine.

90 odnosi: Atena (grad), Austrija, Španjolska, Švedska, Barcelona, Beč, Belgija, Beograd, Bologna, Bonn, Budimpešta, Bugarska, Crna Gora, Eindhoven, Engleska, Europski kup u vaterpolu, Europsko prvenstvo u vaterpolu – Atena 1991., Europsko prvenstvo u vaterpolu – B skupina, Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 1970., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1950., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1974., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1995., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Bologna 1927., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Bonn 1989., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 1926., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2001., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2014., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2020., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budmipešta 1958., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Eindhoven 2012., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Firenca 1999., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Jönköping 1977., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Kranj 2003., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Leipzig 1962., Europsko prvenstvo u vaterpolu – London 1938., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Magdeburg 1934., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Málaga 2008., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Monte Carlo 1947., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Pariz 1931., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Rim 1983., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sevilla 1997., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sheffield 1993., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sofija 1985., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 1981., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Strasbourg 1987., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Torino 1954., ..., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Utrecht 1966., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010., Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene, Firenca, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Jugoslavija (razdvojba), Kranj, Leipzig, London, Mađarska, Mađarska vaterpolska reprezentacija, Magdeburg, Málaga, Monako, Monte Carlo, Nizozemska, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Pariz, Rim, Rusija, Savezna Republika Jugoslavija, Sevilla, Sheffield, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija, Sovjetski Savez, Split, Srbija, Srbija i Crna Gora, Strasbourg, Svjetsko prvenstvo u vaterpolu, Torino, Utrecht, Zagreb, 1981.. Proširite indeks (40 više) »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Atena (grad) · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Austrija · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Švedska · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Barcelona · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Beč · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Belgija · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Beograd · Vidi više »

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Bologna · Vidi više »

Bonn

Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Bonn · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Budimpešta · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Bugarska · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Crna Gora · Vidi više »

Eindhoven

Eindhoven je grad na jugu Nizozemske, u provinciji Sjeverni Brabant.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Eindhoven · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Engleska · Vidi više »

Europski kup u vaterpolu

Europski kup u vaterpolu, međunarodno europsko vaterpolsko reprezentativno natjecanje pod pokroviteljstvom LEN-a, pokrenuto 2018. godine.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europski kup u vaterpolu · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Atena 1991.

Vaterpolsko EP 1991. održano je u Ateni od 17. do 24. kolovoza.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Atena 1991. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – B skupina

Europsko prvenstvo u vaterpolu – B skupina (en. LEN Water Polo European B Championship) je predstavljalo drugi stupanj vaterpolskog Europskog prvenstva.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – B skupina · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 1970.

Vaterpolsko EP 1970. dvanaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 1970. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018.

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018. 33.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1950.

Vaterpolsko EP 1950. sedmo je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1950. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1974.

Vaterpolsko EP 1974. trinaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1974. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1995.

Europsko prvenstvo u vaterpolu 1995. godine se održao u Beču, u Austriji.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beč 1995. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006.

Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006. godine se održao u Beogradu, u Srbiji.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016.

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016. 32.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Bologna 1927.

Vaterpolsko EP 1927. drugo je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Bologna 1927. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Bonn 1989.

Vaterpolsko EP 1989. devetnaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Bonn 1989. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 1926.

Vaterpolsko EP 1926. bilo je prvo kontinentalno vaterpolsko prvenstvo ikad.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 1926. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2001.

Vaterpolsko EP 2001. 25.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2001. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2014.

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2014. 31.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2014. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2020.

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2020. 34.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2020. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budmipešta 1958.

Vaterpolsko EP 1958. deveto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budmipešta 1958. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Eindhoven 2012.

Europsko prvenstvo u vaterpolu 2012. - 30.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Eindhoven 2012. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Firenca 1999.

Europsko prvenstvo u vaterpolu 1999. godine se održalo u Firenci, u Italiji.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Firenca 1999. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Jönköping 1977.

Vaterpolsko EP 1977. četrnaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Jönköping 1977. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Kranj 2003.

Vaterpolsko EP 2003. 26.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Kranj 2003. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Leipzig 1962.

Vaterpolsko EP 1962. deseto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Leipzig 1962. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – London 1938.

Vaterpolsko EP 1938. peto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – London 1938. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Magdeburg 1934.

Vaterpolsko EP 1934. četvrto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Magdeburg 1934. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Málaga 2008.

Europsko vaterpolsko prvenstvo 2008. održano je u Malagi u Španjolskoj, od 4.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Málaga 2008. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Monte Carlo 1947.

Vaterpolsko EP 1947. šesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Monte Carlo 1947. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Pariz 1931.

Vaterpolsko EP 1931. treće je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Pariz 1931. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Rim 1983.

Vaterpolsko EP 1983. šesnaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Rim 1983. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sevilla 1997.

Vaterpolsko EP 1997. 23.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sevilla 1997. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sheffield 1993.

Vaterpolsko EP 1993. 21.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sheffield 1993. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sofija 1985.

Vaterpolsko EP 1985. sedamnaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Sofija 1985. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 1981.

Vaterpolsko EP 1981. petnaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 1981. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.

Europsko prvenstvo u vaterpolu 2022. bilo je 35.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Strasbourg 1987.

Vaterpolsko EP 1987. osamnaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Strasbourg 1987. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Torino 1954.

Vaterpolsko EP 1954. osmo je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Torino 1954. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Utrecht 1966.

Vaterpolsko EP 1966. jedanaesto je izdanje ovog natjecanja.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Utrecht 1966. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010.

Utakmica reprezentacija Crne Gore i Hrvatske prvog dana natjecanja Vaterpolsko EP 2010. održalo se u Zagrebu od 29. kolovoza do 11. rujna 2010. godine u športskom parku Mladost.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene

Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene se održavaju od 1985. svake druge godine.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Firenca · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Francuska · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Grčka · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Hrvatska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Italija · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Kranj

Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Kranj · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Leipzig · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i London · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Mađarska · Vidi više »

Mađarska vaterpolska reprezentacija

Mađarska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu vaterpolu.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Mađarska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »

Magdeburg

Magdeburg (donjonjemački: Meideborg) je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Magdeburg · Vidi više »

Málaga

Málaga je grad i luka u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji, na obali Sredozemnog mora, u regiji Costa del Sol.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Málaga · Vidi više »

Monako

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Monako · Vidi više »

Monte Carlo

Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Monte Carlo · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Njemačka · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Pariz · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Rim · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Rusija · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sevilla

Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Sevilla · Vidi više »

Sheffield

Sheffield je grad u Engleskoj, u regiji Yorkshire i Humber i grofoviji Južni Yorkshire.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Sheffield · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Sofija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Sovjetski Savez · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Split · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Strasbourg · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu

Svjetska prvenstva u vaterpolu za muškarce održavala su se u nepravilnim razmacima od 1973.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Torino · Vidi više »

Utrecht

; Nizozemska.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Utrecht · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i Zagreb · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Europsko prvenstvo u vaterpolu i 1981. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Europska vaterpolska prvenstva, Vaterpolska EP.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »