Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Europski glavni grad kulture

Indeks Europski glavni grad kulture

Europski glavni grad kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.

145 odnosi: Aarhus, Amsterdam, Antwerpen, Atena (grad), Austrija, Avignon, Španjolska, Švedska, Češka, Belgija, Bergen, Berlin, Bologna, Brugge, Bruxelles, Bugarska, Cipar, Cork, Damska, Dublin, Eleusina, Essen, Estonija, Europa, Europska komisija, Europska unija, Europski parlament, Finska, Firenca, Framcuska, Galway, Genova, Glasgow, Graz, Grčka, Guimarães, Helsinki, Hrvatska, Irska, Island, Istanbul, Istočna Europa, Italija, Košice, Kopenhagen, Krakov, Kultura, Latvija, Leeuwarden, Lille, ..., Linz, Lisabon, Litva, Liverpool, Luksemburg, Luxembourg, Mađarska, Madrid, Malta, Maribor, Marseille, Matera, Melina Mercouri, Mons, Nizozemska, Norveška, Novi Sad, Pafos, Pariz, Patras, Pečuh, Plovdiv, Plzeň, Poljska, Porto, Portugal, Prag, Reykjavik, Riga, Rijeka, Rotterdam, Rumunjska, Salamanca, San Sebastián, Santiago de Compostela, Sibiu (grad), Slovačka, Slovemija, Solun, Srbija, Srednja Europa, Stavanger, Stockholm, Tallinn, Temišvar, Turku, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umeå, Valletta, Vijeće Europske unije, Vilnius, Weimar, Wrocław, Zapadna Njemačka, 13. lipnja, 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 25. svibnja, 27. ožujka. Proširite indeks (95 više) »

Aarhus

Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Aarhus · Vidi više »

Amsterdam

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Amsterdam · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Antwerpen · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Atena (grad) · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Austrija · Vidi više »

Avignon

Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Avignon · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Švedska · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Češka · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Belgija · Vidi više »

Bergen

Bergen je sa 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Bergen · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Berlin · Vidi više »

Bologna

Bologna je glavni grad područja Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Bologna · Vidi više »

Brugge

Bruges (francuski) ili Brugge (nizozemski) je najveći grad i prijestolnica belgijske pokrajine Zapadna Flandrija, na sjeverozapadu flandrijskog dijela Belgije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Brugge · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Bruxelles · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Bugarska · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Cipar · Vidi više »

Cork

Cork (irski: Corcaigh od riječi corcach što znači močvara) je drugi po veličini grad u Republici Irskoj a na Irskom otoku je treći grad po veličini.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Cork · Vidi više »

Damska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Damska · Vidi više »

Dublin

Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Dublin · Vidi više »

Eleusina

Eleusina (grčki: Ελευσίνα, na Katarevusi: Ἐλευσίς / Eleusis) je grad i općina udaljena oko 20 km sjeverozapadno od Atene.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Eleusina · Vidi više »

Essen

Essen je grad u središtu Ruhrske oblasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Essen · Vidi više »

Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Estonija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Europa · Vidi više »

Europska komisija

Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Europska komisija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Europska unija · Vidi više »

Europski parlament

Logotip Europskog parlamenta Europski parlament jedino je izravno izabrano tijelo Europske unije koje zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Europski parlament · Vidi više »

Finska

Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Finska · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Firenca · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Framcuska · Vidi više »

Galway

Galway (irski: Gaillimh) je grad u Irskoj.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Galway · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Genova · Vidi više »

Glasgow

Glasgow (škotski:Glesga,škotski gaelski:Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Glasgow · Vidi više »

Graz

Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski GradacJoško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238., slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Graz · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Grčka · Vidi više »

Guimarães

Guimarães je grad distrikta Braga, industrijski najrazvijenije portugalske regije Sjeverni Portugal, sa 20 župa i 52.181 stanovnika na 23.5 km² (223.9 stanovnika/km²) 2008.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Guimarães · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski: Helsingfors), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Helsinki · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Hrvatska · Vidi više »

Irska

Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Irska · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Island · Vidi više »

Istanbul

left Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Istanbul · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Istočna Europa · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Italija · Vidi više »

Košice

Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Košice · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Kopenhagen · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Krakov · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Kultura · Vidi više »

Latvija

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more. U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Latvija · Vidi više »

Leeuwarden

Leeuwarden (zapadnofrizijski: Ljouwert) je glavni grad nizozemske provincije Frizije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Leeuwarden · Vidi više »

Lille

Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Lille · Vidi više »

Linz

Linz je statutarni grad u Austriji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Linz · Vidi više »

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 556 797 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Lisabon · Vidi više »

Litva

Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Litva · Vidi više »

Liverpool

Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Liverpool · Vidi više »

Luksemburg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Luksemburg · Vidi više »

Luxembourg

Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Luxembourg · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Mađarska · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Madrid · Vidi više »

Malta

Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi manje od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, budući da je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Malta · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Maribor · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Marseille · Vidi više »

Matera

Matera je grad i istoimena pokrajina u regiji Basilicata, na jugu Italije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Matera · Vidi više »

Melina Mercouri

Melina Mercouri (Atena, 18. listopada 1920. - New York, 6. ožujka 1994.), grčka glumica i političarka Debitirala u O'Neillovoj drami "Elektri pristaje crnina".

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Melina Mercouri · Vidi više »

Mons

Mons je grad u belgijskoj regiji Valoniji, u pokrajini Hainaut.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Mons · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Nizozemska · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen, te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Norveška · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, glavni grad Autonomne pokrajine Vojvodina.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Novi Sad · Vidi više »

Pafos

Pafos ili Paf (grč. Πάφος, Páfos, tur. Baf) je grad na zapadnoj obali Cipra i upravno središte pokrajine Pafos.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Pafos · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Pariz · Vidi više »

Patras

Patras (dimotiki grčki jezik: Πάτρα, klasični grčki jezik: Πάτραι) je treći Grčki grad po veličini, sjedište prefekture Ahaja.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Patras · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Pečuh · Vidi više »

Plovdiv

Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Plovdiv · Vidi više »

Plzeň

Plzeň (njem. Pilsen) grad je na zapadu Češke sa 173.000 stanovnika.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Plzeň · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Poljska · Vidi više »

Porto

Porto (portugalski: o Porto.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Porto · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Portugal · Vidi više »

Prag

Prag (češki: Praha) je glavni i s 1,2 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njeno kulturno i gospodarsko središte.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Prag · Vidi više »

Reykjavik

Reykjavik (isl. Reykjavík) je glavni, a ujedno i najveći grad Republike Island.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Reykjavik · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Riga · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Rijeka · Vidi više »

Rotterdam

Rotterdam je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Rotterdam · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Rumunjska · Vidi više »

Salamanca

Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Salamanca · Vidi više »

San Sebastián

*Donostia-San Sebastián, grad u Baskiji, Španjolska.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i San Sebastián · Vidi više »

Santiago de Compostela

Santiago de Compostela je glavni grad Galicije (Španjolska).

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Santiago de Compostela · Vidi više »

Sibiu (grad)

Sibiu (nje.: Hermannstadt, mađ.: Nagyszeben, srp.: Сибињ) je grad u središnjem dijelu Rumunjske i glavni grad županije Sibiu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Sibiu (grad) · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Slovačka · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Slovemija · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Solun · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Srbija · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Srednja Europa · Vidi više »

Stavanger

Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Stavanger · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Stockholm · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Tallinn · Vidi više »

Temišvar

Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeschwar, ili Temeschburg) ima preko 331.927 st.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Temišvar · Vidi više »

Turku

Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Turku · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Turska · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Umeå

Umeå (švedski izgovor: (link.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Umeå · Vidi više »

Valletta

Valletta (kolokvijalno: Il Belt.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Valletta · Vidi više »

Vijeće Europske unije

Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije u kojoj su zastupljene vlade država članica.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Vijeće Europske unije · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Vilnius · Vidi više »

Weimar

Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Weimar · Vidi više »

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Wrocław · Vidi više »

Zapadna Njemačka

Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland) je najčešći naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Zapadne.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i Zapadna Njemačka · Vidi više »

13. lipnja

13.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 13. lipnja · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1996. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1997. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2008. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2009. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2011. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2013. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2017. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. je osma godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2018. · Vidi više »

2019.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2019. · Vidi više »

2020.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2020. · Vidi više »

2021.

Bez opisa.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 2021. · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 25. svibnja · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: Europski glavni grad kulture i 27. ožujka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Europski grad kulture.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »