Brže od pregledniku!
70 odnosi: Aarhus, Andrej Gaćina, Antun Stipančić, Austrija, Beograd, Berlin, Bern, Birmingham, Bjelorusija, Bratislava, Bremen, Budimpešta, Buzău, Christian Süß, Courmayeur, Csilla Bátorfi, Daniela Dodean, Danska, Dragutin Šurbek, Duisburg, Eindhoven, Elizabeta Samara, Europa, Göteborg, Gdanjsk, Georgina Póta, Herning, Hrvatska, Istanbul, Jan-Ove Waldner, Jasna Fazlić, Kjell Johansson, Krisztina Tóth, Li Jiao, London, Lyon, Malmö, Marcos Freitas, Maria Golopenţa, Michael Maze, Mihaela Steff, Mikael Appelgren, Moskva, Nicole Struse, Njemačka, Novi Sad, Oksana Fadejeva, Ostrava, Otilia Bădescu, Paris, ..., Peter Karlsson, Prag, Rūta Paškauskienė, Rotterdam, Rumunjska, Sankt-Peterburg, Schwechat, Sopot (Poljska), Stolni tenis, Stuttgart, Subotica, Svjetski prvaci i prvakinje u stolnom tenisu, Tamara Boroš, Tan Ruiwu, Timo Boll, Uladzimir Samsonaǔ, Viktorija Pavlovič, Wu Jiaduo, Zagreb, Zoran Primorac. Proširite indeks (20 više) »
Aarhus
Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Aarhus · Vidi više »
Andrej Gaćina
Andrej Gaćina (Zadar, 21. svibnja 1986.) je hrvatski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Andrej Gaćina · Vidi više »
Antun Stipančić
Antun "Tova" Stipančić, (Duga Resa, 18. svibnja 1949. - Zagreb, 20. studenoga 1991.), hrvatski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Antun Stipančić · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Austrija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Berlin · Vidi više »
Bern
Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Bern · Vidi više »
Birmingham
Birmingham je drugi grad po broju stanovnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i ekonomski stožer središnje Engleske (Midlands).
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Birmingham · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Bjelorusija · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Bratislava · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Bremen · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Budimpešta · Vidi više »
Buzău
Rumunjska.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Buzău · Vidi više »
Christian Süß
Christian Süß je njemački stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Christian Süß · Vidi više »
Courmayeur
Courmayeur je gradić u Italiji te općina u najrjeđe naseljenoj talijanskoj županiji Valle d'Aosti, u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Courmayeur · Vidi više »
Csilla Bátorfi
Csilla Bátorfi (Sambotel, Mađarska, 3. ožujka 1969.), profesionalna je mađarska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Csilla Bátorfi · Vidi više »
Daniela Dodean
Daniela Dodean je profesionalna rumunjska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Daniela Dodean · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Danska · Vidi više »
Dragutin Šurbek
Dragutin Šurbek (Zagreb, 8. kolovoza 1946. — Zagreb, 14. srpnja 2018.) bio je hrvatski stolnotenisač i trener.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Dragutin Šurbek · Vidi više »
Duisburg
Duisburg je grad u Njemačkoj u pokrajini Sjevernoj Rajni - Vestfaliji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Duisburg · Vidi više »
Eindhoven
Eindhoven je grad na jugu Nizozemske, u provinciji Sjeverni Brabant.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Eindhoven · Vidi više »
Elizabeta Samara
Elizabeta Samara je rumunjska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Elizabeta Samara · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Europa · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Göteborg · Vidi više »
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Gdanjsk · Vidi više »
Georgina Póta
Georgina Póta je mađarska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Georgina Póta · Vidi više »
Herning
Herning je grad u Danskoj, u regiji Središnji Jylland (dan. Midtjylland).
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Herning · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Hrvatska · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Istanbul · Vidi više »
Jan-Ove Waldner
Jan-Ove Waldner je švedski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Jan-Ove Waldner · Vidi više »
Jasna Fazlić
Jasna Fazlić, bosanskohercegovačka, jugoslavenska i američka stonotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Jasna Fazlić · Vidi više »
Kjell Johansson
Kjell Johansson (Eskilstuna, 5. listopada 1946. – Eksjö, 24. listopada 2011.) je bivši švedski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Kjell Johansson · Vidi više »
Krisztina Tóth
Krisztina Tóth je mađarska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Krisztina Tóth · Vidi više »
Li Jiao
Li Jiao (kin. 李佼, r. 15. siječnja 1973., Qingdao, Kina) je stolnotenisačica rođena u Kini, a na međunarodnoj razini predstavlja Nizozemsku.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Li Jiao · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i London · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Lyon · Vidi više »
Malmö
Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Malmö · Vidi više »
Marcos Freitas
Marcos Freitas (Funchal, 8. travnja 1988.) je portugalski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Marcos Freitas · Vidi više »
Maria Golopenţa
Maria Golopenţa je bivša rumunjska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Maria Golopenţa · Vidi više »
Michael Maze
Michael Maze (Faxe, 1. rujna 1981.) profesionalni je danski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Michael Maze · Vidi više »
Mihaela Steff
Mihaela Steff je bivša rumunjska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Mihaela Steff · Vidi više »
Mikael Appelgren
*Mikael Appelgren (rukometaš).
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Mikael Appelgren · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Moskva · Vidi više »
Nicole Struse
Nicole Struse je njemačka stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Nicole Struse · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Njemačka · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Novi Sad · Vidi više »
Oksana Fadejeva
Oksana Fadejeva je ruska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Oksana Fadejeva · Vidi više »
Ostrava
Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Ostrava · Vidi više »
Otilia Bădescu
Otilia Bădescu je bivša rumunjska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Otilia Bădescu · Vidi više »
Paris
Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Paris · Vidi više »
Peter Karlsson
Peter Karlsson (Stenstorp, 29. svibnja 1969.), bivši švedski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Peter Karlsson · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Prag · Vidi više »
Rūta Paškauskienė
Rūta Paškauskienė je litavska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Rūta Paškauskienė · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Rotterdam · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Rumunjska · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Schwechat
Schwechat je grad u Austriji 18 kilometara jugoistočno od glavnog grada Beča.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Schwechat · Vidi više »
Sopot (Poljska)
Sopot je dio konurbacije Trójmiasto (Tri mjesta) zajedno s Gdanjskom i Gdyniom, ladanjsko mjesto tih daleko većih gradova.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Sopot (Poljska) · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Stolni tenis · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Stuttgart · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Subotica · Vidi više »
Svjetski prvaci i prvakinje u stolnom tenisu
Svjetska prvenstva za pojedince i parove u stolnom tenisu se održavaju svake dvije godine od 1957. Do 1999.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Svjetski prvaci i prvakinje u stolnom tenisu · Vidi više »
Tamara Boroš
Tamara Boroš (Senta, Vojvodina, Srbija, 1977.) je bivša hrvatska reprezentativka u stolnom tenisu mađarskog podrijetla.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Tamara Boroš · Vidi više »
Tan Ruiwu
Tan Ruiwu (30. lipnja 1983.) je hrvatski stolnotenisač kineskog porijekla.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Tan Ruiwu · Vidi više »
Timo Boll
Timo Boll je profesionalni njemački stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Timo Boll · Vidi više »
Uladzimir Samsonaǔ
Uladzimir Samsonaǔ 2013. Uladzimir Samsonaǔ odnosno prema ruskom Vladimir Samsonov (bje. Уладзімір Віктаравіч Самсонаў, rus. Владимир Викторович Самсонов) (Minsk, 17. travnja 1976.), je bivši sovjetski i sadašnji bjeloruski stolnotenisač s izvrsnim forhend servisima.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Uladzimir Samsonaǔ · Vidi više »
Viktorija Pavlovič
Viktorija Pavlovič (bjeloruski: Вікторыя Паўловіч) je bjeloruska stolnotenisačica.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Viktorija Pavlovič · Vidi više »
Wu Jiaduo
Wu Jiaduo (pojednostavljeni kineski:吴佳多, tradicionalni kineski:吳佳多) je profesionalna njemačka stolnotenisačica podrijetlom iz Kine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Wu Jiaduo · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Zagreb · Vidi više »
Zoran Primorac
Zoran Primorac (Zadar, 10. svibnja 1969.) je hrvatski stolnotenisač.
Novi!!: Europsko prvenstvo u stolnom tenisu i Zoran Primorac · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Europsko stolnotenisko prvenstvo.
