Brže od pregledniku!
42 odnosi: Amper, Anoda, Avogadrov broj, Bakar, Bakrenje, Bakrov(II) sulfat pentahidrat, Bar (jedinica), Celzij, Električna struja, Električni naboj, Elektricitet, Elektroda, Elektrolit, Elektrolitički plin, Elektroliza, Elektroliza vode, Elementarni naboj, Fizika, Ion, Katoda, Kemijska tvar, Kilogram, Kisik, Kovine, Kulon, Masa, Michael Faraday, Mjerni instrument, Mol (mjerna jedinica), Molna masa, Napon, On, Platina, Pokus, Relativna atomska masa, Sekunda, Srebro, Tlak, Tvar, Valencija (kemija), Vodik, Vrijeme (fizika).
Amper
Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Amper · Vidi više »
Anoda
galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Anoda · Vidi više »
Avogadrov broj
obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Avogadrov broj · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Bakar · Vidi više »
Bakrenje
bakrenog sulfata (bakrenje). bakar na aluminiju. Bakrenje (prema bakar) je postupak nanošenja bakrene prevlake na površinu metalnih ili plastičnih predmeta elektrolitičkim taloženjem (elektroplatiranje ili galvanostegija) iz otopine bakrenog sulfata.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Bakrenje · Vidi više »
Bakrov(II) sulfat pentahidrat
Modra galica. Bakrov(II) sulfat pentahidrat (tetraakva-bakrov(II)sulfat monohidrat, plavi vitriol, CuSO4 x 5 H2O) obliku je plavo-modrih prozirnih kristala poznat pod nazivom „modra galica“.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Bakrov(II) sulfat pentahidrat · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Bar (jedinica) · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Celzij · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Električna struja · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Električni naboj · Vidi više »
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Elektricitet · Vidi više »
Elektroda
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Elektroda · Vidi više »
Elektrolit
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. gorivnog članka. Elektrolit je kemijski spoj koji je električki vodljiv ili to postaje u otopljenom ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive ione koji mogu prenositi električni naboj.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Elektrolit · Vidi više »
Elektrolitički plin
obradu i taljenje metala koji koristi mješavinu vodika i kisika. Plin praskavac je mješavina vodika i kisika u volumnom omjeru 2:1.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Elektrolitički plin · Vidi više »
Elektroliza
električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Elektroliza · Vidi više »
Elektroliza vode
Jednostavan prikaz elektrolize vode. Uređaj koji je otkrio Johann Wilhelm Ritter za elektrolizu vode (1800.). istosmjerne struje. Upaljena šibica dokazuje prisutnost vodika (pojačava gorenje). obradu i taljenje metala koji trošiHHO plin. HHO generator za dobivanje HHO plina koji se upotrebljava za ubrizgavanje u standardne motore s unutarnjim izgaranjem (benzinske i dizelske), što dovodi do poboljšanog izgaranja goriva i čišćeg ispuha. Stanley A. Meyer: "Method for the production of a fuel gas" Elektroliza vode je elektrokemijski postupak kojim se voda (H2O) razlaže na vodik (H2) i kisik (O2) zbog djelovanja vanjskog izvora napona zbog kojeg električna struja prolazi kroz vodu.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Elektroliza vode · Vidi više »
Elementarni naboj
Elementarni naboj ili elementarni električni naboj (oznaka e) je fizikalna konstanta koja je apsolutna vrijednost električnoga naboja elektrona, odnosno protona.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Elementarni naboj · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Fizika · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Ion · Vidi više »
Katoda
Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Katoda · Vidi više »
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Kemijska tvar · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Kilogram · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Kisik · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Kovine · Vidi više »
Kulon
Kulon (fr. coulomb, znak: C) je izvedena jedinica SI sustava za električni naboj.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Kulon · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Masa · Vidi više »
Michael Faraday
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Michael Faraday · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Mjerni instrument · Vidi više »
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »
Molna masa
Molna masa (M) je omjer mase i množine tvari a izražava se u gramima po molu (g/mol): Molna masa neke tvari je masa 1 mola te tvari, odnosno masa čestice te tvari (ma.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Molna masa · Vidi više »
Napon
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Napon · Vidi više »
On
Slovo ''on'' u uglatoj glagoljici On je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i On · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Platina · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Pokus · Vidi više »
Relativna atomska masa
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Relativna atomska masa · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Sekunda · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Srebro · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Tlak · Vidi više »
Tvar
Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Tvar · Vidi više »
Valencija (kemija)
Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Valencija (kemija) · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Vodik · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Faradayevi zakoni elektrolize i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
