Brže od pregledniku!
37 odnosi: Analitička filozofija, Bečki krug, Dekonstrukcija, Epistemologija, Etika, Fenomenologija, Filozofija egzistencije, Filozofija matematike, Filozofija religije, Frankfurtska škola, Genetika, Genocid, Hermeneutika, Hinduizam, Holokaust, Islam, Japan, Judaizam, Kibernetika, Kognitivna znanost, Kontinentalna filozofija, Kršćanstvo, Kritička teorija, Ljudska prava, Logički pozitivizam, Marksizam, Nuklearno oružje, Politička filozofija, Poststrukturalizam, Praxis filozofija, Ruska revolucija, Sovjetski Savez, Strukturalizam, Svijest, Ujedinjeni narodi, Znanje, 1968..
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Analitička filozofija · Vidi više »
Bečki krug
Bečki krug je bila grupa znanstvenih teoretičara, matematičara i filozofa, koja se okupljala oko Moritza Schlicka, kome je dodijeljena profesorska katedra 1922.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Bečki krug · Vidi više »
Dekonstrukcija
Dekonstrukcija kao filozofska doktrina je sustav analize i kritike koja vodi ka razotkrivanju razlika između strukture i osnove značenja subjekta.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Dekonstrukcija · Vidi više »
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Epistemologija · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Etika · Vidi više »
Fenomenologija
Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Fenomenologija · Vidi više »
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Filozofija egzistencije · Vidi više »
Filozofija matematike
Filozofija matematike postavlja temeljna pitanja: što je to matematika i kako se matematika treba koristiti.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Filozofija matematike · Vidi više »
Filozofija religije
Filozofija religije je grana filozofije koja se bavi filozofskim proučavanjem religije, uključujući probleme postojanja i naravi Boga, religioznog jezika, čuda, molitve, postojanja zla, odnosa među različitim religijama, odnosa između religije i ostalih vrijednosnih sustava (znanost, etika...). Kategorija: Filozofija religije Kategorija:Filozofska terminologija.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Filozofija religije · Vidi više »
Frankfurtska škola
Zgrada ''Instituta za društvena istraživanja'' u Frankfurtu Frankfurtska škola је naziv koji se koristi za grupu njemačkih neomarksističkih filozofa okupljenih oko Instituta za društvena istraživanja (Institut für Sozialforschung) iz Frankfurta na Majni.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Frankfurtska škola · Vidi više »
Genetika
Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Genetika · Vidi više »
Genocid
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Genocid · Vidi više »
Hermeneutika
Hermeneutika je znanost, doktrina, način ili vještina tumačenja značenja i/ili poruke (smisla) tekstualnog zapisa, govornog izričaja, umjetničke tvorevine ili obrasca ponašanja.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Hermeneutika · Vidi više »
Hinduizam
Europi Hinduizam je drevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. stoljeća prije Krista, koja je započela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Hinduizam · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Holokaust · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Islam · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Japan · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Judaizam · Vidi više »
Kibernetika
Kibernetika je dio znanosti o općim zakonitostima procesa upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i prijenosa informacija u sustavima neovisno o njihovoj prirodi.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Kibernetika · Vidi više »
Kognitivna znanost
ljudskog mozga. Kognitivna znanost je jednostavno definirana kao znanstveno proučavanje ili uma ili inteligencije.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Kognitivna znanost · Vidi više »
Kontinentalna filozofija
Kontinentalna filozofija, izraz za široku filozofsku paradigmu koja obuhvaća različite filozofske tradicije što su se u 19.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Kontinentalna filozofija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Kršćanstvo · Vidi više »
Kritička teorija
Kritička teorija je refleksivna procjena i kritika društva i kulture primjenom znanja iz društvenih i humanističkih znanosti kako bi razotkrile i izazvale strukture moći.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Kritička teorija · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Ljudska prava · Vidi više »
Logički pozitivizam
Logički pozitivizam filozofski je pravac koji se također naziva i logički empirizam, kojeg su prvo zastupali pripadnici tzv.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Logički pozitivizam · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Marksizam · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Nuklearno oružje · Vidi više »
Politička filozofija
Politička filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s čovjekovim životom u društvenoj i političkoj zajednici.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Politička filozofija · Vidi više »
Poststrukturalizam
Poststrukturalizam je skupina teorija s korijenima u strukturalističkim tradicijama, čvrsto povezana s francuskim jezikoslovcima oko 1960-ih pa sve do skorašnjih desetljeća.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Poststrukturalizam · Vidi više »
Praxis filozofija
Pojam Praxis filozofija ili Filozofija prakse označava filozofski pravac tzv.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Praxis filozofija · Vidi više »
Ruska revolucija
Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Ruska revolucija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Sovjetski Savez · Vidi više »
Strukturalizam
Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Strukturalizam · Vidi više »
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Svijest · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i Znanje · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Filozofija 20. stoljeća i 1968. · Vidi više »
