Brže od pregledniku!
20 odnosi: Analitička filozofija, Bertrand Russell, Edmund Husserl, Ferdinand de Saussure, Filozofija, Filozofija svakodnevnog jezika, Gottlob Frege, Jacques Derrida, Jezik, Kontinentalna filozofija, Logika, Ludwig Wittgenstein, Martin Heidegger, Metafizika, Moral, Politika, Povijest, Pragmatizam, Semiotika, Stvarnost.
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Novi!!: Filozofija jezika i Analitička filozofija · Vidi više »
Bertrand Russell
Bertrand Arthur William Russell, 3.
Novi!!: Filozofija jezika i Bertrand Russell · Vidi više »
Edmund Husserl
Edmund Husserl (Pronitz, 8. travnja 1859. – Freiburg, 27. travnja 1938.), njemački filozof, osnivač fenomenologije.
Novi!!: Filozofija jezika i Edmund Husserl · Vidi više »
Ferdinand de Saussure
'''Ferdinand de Saussure''' Ferdinand de Saussure (Ženeva, 22. studenog 1857. – Vufflens-le-Château kraj Morgesa, 22. veljače 1913.) švicarski je jezikoslovac koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku (jezikoslovlje) i dao temelje europskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.
Novi!!: Filozofija jezika i Ferdinand de Saussure · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Filozofija jezika i Filozofija · Vidi više »
Filozofija svakodnevnog jezika
Filozofija svakodnevnog jezika je grana analitička filozofija čiji fokus je manje usmjeren na logičku analizu i znanost a više na živi svakodnevni jezik.
Novi!!: Filozofija jezika i Filozofija svakodnevnog jezika · Vidi više »
Gottlob Frege
Friedrich Ludwig Gottlob Frege (Wismar, 8. studenog 1848. – Bad Kleinen, 26. srpnja 1925.), bio je njemački matematičar koji je postao logičar i filozof.
Novi!!: Filozofija jezika i Gottlob Frege · Vidi više »
Jacques Derrida
Jacques Derrida (El-Biar, Alžir, 15. srpnja 1930. – Pariz, Francuska, 8. listopada 2004.), francuski filozof postmodernizma, začetnik pokreta dekonstrukcije.
Novi!!: Filozofija jezika i Jacques Derrida · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Filozofija jezika i Jezik · Vidi više »
Kontinentalna filozofija
Kontinentalna filozofija, izraz za široku filozofsku paradigmu koja obuhvaća različite filozofske tradicije što su se u 19.
Novi!!: Filozofija jezika i Kontinentalna filozofija · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Filozofija jezika i Logika · Vidi više »
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća.
Novi!!: Filozofija jezika i Ludwig Wittgenstein · Vidi više »
Martin Heidegger
Martin Heidegger (1960) Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma.
Novi!!: Filozofija jezika i Martin Heidegger · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Filozofija jezika i Metafizika · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Filozofija jezika i Moral · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Filozofija jezika i Politika · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Filozofija jezika i Povijest · Vidi više »
Pragmatizam
Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).
Novi!!: Filozofija jezika i Pragmatizam · Vidi više »
Semiotika
Semiotika (grč. sēmeiōtikós: koji se obazire na znakove) je znanost (teorija) o znakovima i simbolima, odnosno proučavanju načina na koji funkcioniraju znakovni sustavi.
Novi!!: Filozofija jezika i Semiotika · Vidi više »
Stvarnost
Posredovana stvarnost Stvarnost ili zbilja (latinizam realnost) je pojam koji označava ono što stvarno postoji.
Novi!!: Filozofija jezika i Stvarnost · Vidi više »
